Zašto je uvođenje eura dobro za ZSE

Kako će uvođenje eura, odnosno ulazak Hrvatske u eurozonu utjecati na poslovanje ZSE i uvrštenih društava, piše član uprave Zagrebačke burze Tomislav Gračan

Prema informacijama koje smo ovih dana mogli čuti i vidjeti iz medija Hrvatska je 4. srpnja 2019. godine relevantnim institucijama Europske unije predala pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam II (ERM II).

Predmetnim pismom namjere Hrvatska se obvezala provesti određene mjere do sredine 2020. godine (dodatno osnažiti nadzor banaka uspostavljanjem bliske suradnje s ESB-om, razviti makroprudencijalni okvir, ojačavati okvir za borbu protiv pranja novca, poboljšati upravljanje u javnom sektoru i dr.) nakon čega će institucije Europske unije ocijeniti jesu li mjere adekvatno provedene, te se očekuje da će po dobivanju pozitivne ocjene Hrvatska započeti sudjelovanje u tečajnom mehanizmu.

Cilj je hrvatskih vlasti da u ERM II uđemo u roku od godinu dana, odnosno do ljeta sljedeće godine, a u euro područje najkasnije 2023. godine.

Vijest o predaji pisma namjere aktivirala je i pobornike i protivnike uvođenja eura. Jedni, naravno, hvale potez hrvatskih vlasti, a drugi ga, naravno, napadaju.

Što će uvođenje eura značiti za jedno malo hrvatsko trgovačko društvo, konkretno Zagrebačku burzu, koje je zadnjih nekoliko godina proširila svoje djelovanje izvan granica Republike Hrvatske pokušat ću odgovoriti u ovome radu.

Pri uzimam u obzir i sve posebnosti Zagrebačke burze s obzirom na djelatnosti koje obavlja, kao i posebnosti koje Zagrebačka burza ima i kao društvo koje je uvršteno na uređeno tržište (kojim i upravlja). Važno je imati u vidu i da je Zagrebačka burza stopostotni vlasnik trgovačkog društva u drugoj europskoj državi (Ljubljanske burze u Sloveniji), da je i suvlasnik dvaju trgovačkih društava, jednog u Makedoniji (SEE Link), a drugog sa sjedištem u Hrvatskoj, ali osnovanog sa stranim partnerom iz Estonije (Funderbeam SEE), te o tome da su najvažniji partneri Zagrebačke burze iz zemalja u kojima je službena valuta euro (Slovenija, Austrija, Estonija, Njemačka), te iz zemalja koji imaju druge službene valute, ali računi prema burzi i burza koje izdaje prema njima izdaju se u eurima (Makedonija, Ujedinjeno kraljevstvo).

Ovakva organizacija burze pokazuje na široko međunarodno poslovanje, a takvo poslovanje pridonosi jačanju imena Zagrebačke burze u regionalnim okvirima te omogućava dobru pregovaračku poziciju kod inozemnih partnera (dobavljača).

Da bi smo mogli odgovoriti na gore postavljeno pitanje prvo je potrebno objasniti što je uopće burza, što burza radi i na koji način funkcionira.

Što je uopće burza?

Propis koji uređuje poslovanje burze je Zakon o tržištu kapitala. Prema tom propisu Burza se može osnovati ili kao dioničko društvo ili europsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i to prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava.

Samo društvo koje u svom nazivu sadrži pojam „burza“ može upravljati poslovanjem uređenog tržišta u Republici Hrvatskoj kao tržišni operater i to na temelju odobrenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Osim te glavne djelatnosti, upravljanje uređenim tržište, Zagrebačka burza obavlja i niz drugih djelatnosti poput upravljanja multilateralnom trgovinskom platformom (Progress tržište), izdavanje LEI oznaka, upravljanje OTC i APA servisima, prodajom informacija o trgovanju i indeksima, provodi edukacije, izdaje publikacije i dr.

Dakle, zbog načina na koji se osniva te zbog djelatnosti koje obavlja burza je specifična organizacija, jedina takva u Republici Hrvatskoj (i u većini EU zemalja postoji samo jedna burza). No s druge strane burza je, kao i svako drugo trgovačko društvo, osnovana s ciljem stjecanje dobiti za svoje vlasnike (dioničare).

U odnosu na temu ovog rada, uvođenje eura, burzu ćemo promatrati u obje njene uloge.

Operativno poslovanje burze

Kao što je već istaknuto glavna djelatnost burze je upravljanje uređenim tržištem. Da bi se trgovina na burzi mogla odvijati na uređen i efikasan način potreban nam je odgovarajući trgovinski sustav. Kako se radi o tehnološki vrlo naprednim sustavima većina burzi nema ni financijsku ni tehnološku snagu za razvijanje vlastitog trgovinskog sustava nego, temeljem ugovora o suradnji, koristi neki od dostupnih. Tako i Zagrebačka burza koristi sustav Xetra razvijen od strane Frankfurtske burze. Taj trgovinski sustav dominantno se koristi u ovom dijelu Europe. Koriste ga burze u Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj, Austriji, Bugarskoj.

U tom smislu za Zagrebačku burzu vrlo je važan odnos s Bečkom burzom, jer Bečka burza je distributer predmetnog trgovinskog sustava u ovome dijelu Europe. Odnosi s Bečkom burzom značajni su i za poslove prodaje informacija koji se odvijaju preko sustava kojim upravlja Bečka burza. Po osnovi trgovanja na uređenom tržištu i tržištu Progress te od prodaje informacija Zagrebačka burza ostvaruje više od 38 posto svojih prihoda od čega je jedna trećina tih prihoda, prihodi od prodaje informacija, ugovorena u valuti euro, no i dio prihoda od trgovanja ostvaruje se ulaganjem stranih investitora, dakle onih koji koriste druge valute.

Glede ostalih djelatnosti koje burza obavlja više od 10 posto njih ugovara se u valuti euro budući da su korisnici tih usluga razni subjekti iz inozemstva, uglavnom iz zemalja kojima je službena valuta euro.

Što se tiče troškova, tri su dominantne stavke u troškovima većine burzi, trošak zaposlenika, trošak poslovnog prostora i trošak trgovinskog sustava. U slučaju Zagrebačke burze dva od gore navedenih troškova ugovorena su u valuti euro.

Dakle, iz navedenog možemo zaključiti da je Zagrebačka burza, zbog toga što joj je značajan dio prihoda i troškova vezan uz valutu euro i značajno u svom poslovanju izložena posebnoj vrsti financijskog rizika – tečajnom odnosno valutnom riziku.

Specifičan položaj burze kao organizacije

Glede glavne djelatnosti kojom se Zagrebačka burza bavi, upravljanje uređenim tržištem ili pojednostavljeno rečeno organizacijom trgovanja financijskim instrumentima, znamo da se trgovanje odvija u kunama. Ipak u prosjeku trećina investitora na burzi su stranci, dakle pravne i fizičke osobe koje koriste druge valute plaćanja. Za njih trgovanje na Zagrebačkoj burzi nije jednostavno, jednim dijelom zbog administrativnih zahtjeva naše države, npr. ishođenje OIB-a, način prijave poreza na kapitalnu dobit i sl., a drugim dijelom i zbog naše valute tj. potrebe da za provedbu kupnje i/ili prodaje financijskih instrumenata moraju „pretvarati“ svoju valutu (uglavnom se radi o investitorima iz zemalja kojima je službena valuta euro) u našu domaću. Od tuda i za njih, osim dodatnog administrativnog posla, postoji izloženost valutnom riziku.

Osim toga, Zagrebačka i Ljubljanska burza kreirale su zajedničko tržište za mala i srednja poduzeća pod nazivom Progress. Tržište ima jedinstveni pravni okvir, djeluje na trgovinskoj platformi koju koriste obje burze, te je predstavljeno na jednoj internetskoj stranici kao jedinstveno tržište. No naknade koje se naplaćuju za uvrštenje, održavanje uvrštenja i trgovanje na tom tržištu svaka burza izdala je u funkcionalnoj valuti svog tržišta tako da, iako je njihova visina usuglašena, ipak ne postoji način da iznosi naknada budu identični jer ih se zaokružuje sukladno tečaju izabranom na dan prije izdavanja cjenika burzovnih usluga. U tom smislu postoji i rizik da u slučaju većih oscilacija tečaja kune i eura razlike u cijeni naknada za jednaku uslugu budu korisnicima različite ovisno o tome preko koje burze sudjeluju na tom tržištu.

Što se tiče poslovanja Zagrebačke burze s povezanim društvima (unutargrupne transakcije), poslovanje se vrši u eurima kako bi se lakše pratili prihodi i rashodi i pojednostavilo poslovanje. Transakcije u toj valuti (i ostalim stranim valutama) preračunavaju se u lokalnu valutu po tečaju važećem na dan transakcije.

Financijski izvještaji burze i grupe Zagrebačka burza prezentirani su u lokalnoj valuti koja je valuta primarnog ekonomskog okruženja u kojem burza posluje (funkcionalna valuta).

Za potrebe financijskih izvještaja sve transakcije u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu, po srednjem tečaju Hrvatske Narodne Banke na dan 31.12., a iz posljednjih revidiranih godišnjih financijskih izvještaja (za 2018. godinu) vidljivo je da su rashodi na osnovu tečajnih razlika u tom periodu bili vrlo mali, no oni ipak postoje.

Dakle tečajne razlike mogu utjecati i na operativno poslovanje i specifično djelovanje burze kao i na ukupne financijske rezultate i burze i grupe.

Manje troškova, lakše i jednostavnije poslovanje

Kao društvu koje već napravilo značajan iskorak u svom poslovanju izvan granica Republike Hrvatske ulazak Hrvatske u eurozonu Zagrebačkoj burzi će smanjiti troškove, olakšati i pojednostavniti poslovanje. Kao vlasniku i operateru dvaju uređenih tržišta u Europskoj uniji koja će djelovati u području eurozone, sam čin uvođenja eura u Hrvatskoj stvoriti će preduvjete za faktično povezivanje tih dviju tržišta, te time i jednostavniji pristup stranih investitora i manji rizik za njih.

Kako je euro značajno utjecao na bonitet Slovenije, njezinih institucija i poduzeća, na podizanje kreditnog rejtinga zemlje i smanjenje kamatnih stopa, za očekivati je da će takvi pozitivni efekti biti zabilježeni i ulaskom Hrvatske u eurozonu. S pozicije burze ti efekti vrlo su bitni jer će od njih koristi imati i sva uvrštena društva na uređenom tržištu i tržištu Progress kojima upravlja Zagrebačka burza, pa je zbog toga za očekivati i pozitivan utjecaj na trgovanje financijskim instrumentima kao i na druge djelatnosti koje burza obavlja.

član Uprave Zagrebačke burze

Povezano