Vela: Hrvatska će morati dodatno strateški planirati za EU sredstva

Krajem svibnja ove godine, Europska komisija javnosti je pokazala novi Višegodišnji financijski okvir za financijsku perspektivu 2021. – 2027., kao i Instrument za oporavak od krize uzrokovane pandemijom Covid-19, tzv. EU sljedeće generacije.

U Hrvatskoj je ovaj potez Komisije dočekan s velikim odobravanjem od strane vladajućih struktura jer je inicijalno planirana alokacija za razdoblje 2021. – 2027. veća u odnosu na prvotne planove i očekivanja, ali je usto alociran dodatan iznos za oporavak ekonomije od krize uzrokovane pandemijom Covid-19. Pojednostavljeno, Hrvatska bi trebala dobiti gotovo dvostruko veću alokaciju od postojeće (za razdoblje 2014. – 2020.) koju će početi koristiti od 1. siječnja 2021. godine, uz uvjet da zadovolji sve preduvjete koje propisuje pravni okviri Europske unije.

Hrvatska se trenutačno nalazi pred dva ključna izazova u tom pogledu, piše za Burzin brief Ariana Vela*, vlasnica tvrtke Avelant i jedna od vodećih hrvatskih konzultantica za europske fondove.

Prvi se odnosi na pripremu strateških i administrativno-tehničkih dokumenata koji su nužni za korištenje bespovratnih sredstava dodijeljenih sukladno Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027.

Naime, izrada plana reformi, partnerskog sporazuma i operativnih programa ključan je aspekt strateškog planiranja budućih razvojnih investicija koje država namjerava sufinancirati EU sredstvima, dok je izrada i usvajanje administrativno-tehničkog okvira za provedbu natječaja važan segment za uspostavu procedura. I jedan i drugi segment priprema se u posljednji trenutak, nedovoljno se strateški promišlja razvoj države kroz različite aspekte (javna uprava, gospodarstvo i ostalo) te se planiranje uglavnom svodi na zadovoljavanje potreba javnog sektora za izgradnjom megalomanskih građevina upitne opravdanosti.

S druge strane, proceduralni okvir uglavnom je napravljen nemušto i nestručno od strane osoba s nedostatkom iskustva u pripremi i provedbi projekata pa za pojedine segmente pripreme i provedbe procedure uopće nisu identificirane (što zahtijeva kasnije izmjene okvira „u hodu“), dok su ostale prekomplicirane i nepotrebno izbirokratizirane, što u konačnici opterećuje i korisnike i sustav.

Instrument za oporavak trebao bi se, prema najavama Komisije naslanjati na novi regulatorni okvir EU-a i država članica, što znači da će Hrvatska morati dodatno strateški planirati i svakako nastojati izbjeći pretjerano kompliciranje kada su procedure u pitanju.

Uzevši u obzir da je od postojeće alokacije (za razdoblje 2014. – 2020.) trenutačno isplaćeno tek nešto više od 30%, upitno je kako će se postojeći sustav „izboriti“ s dvostruko više novca, a bez da opet svjedočimo ogromnom valu zapošljavanja u ionako neefikasnim javnim sustavima koji upravljaju korištenjem fondova EU-a.

Drugi ključni izazov su stvarne potrebe korisnika i nužnost da se u ovome trenutku osmisle mjere koje zaista odgovaraju potrebama gospodarstva, a ne potrebama javnoga sektora. Ovo je izazov s kojim će se država zaista teško nositi, ali sudeći po tome koliko jača zastupljenost poduzetničke scene u javnom i političkom prostoru, radit će se o temi koju ovoga puta neće biti moguće „trpati pod tepih“.

Nažalost, vremena za planiranje je jako malo, a pravi razmjeri gospodarske krize osjetit će se tek nakon ljeta, stoga je prije otvaranja šampanjca potrebno zasukati rukave i ozbiljno se primiti posla. Uz tehničku Vladu i predstojeće parlamentarne izbore, bit će to težak zadatak.

EU SLJEDEĆE GENERACIJE
EU sljedeće generacije implementirat će se kroz tri stupa kako slijedi:

STUP 1 – Potpora za oporavak država članica
• Mehanizam za oporavak i otpornost
• Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja – REACT-EU
• Pojačani programi ruralnog razvoja
• Pojačani mehanizam za pravednu tranziciju
• Potpora ulaganjima i reformama
• Pružanje potpore za pravednu tranziciju

STUP 2 – Poticaj pokretanju gospodarstva i privatnim ulaganjima
• Instrument za potporu solventnosti
• Instrument za strateška ulaganja
• Ojačani program InvestEU
• Potpora ključnim sektorima i tehnologijama
• Ulaganje u najvažnije lance vrijednosti
• Potpora za solventnost stabilnih poduzeća

STUP 3 – Izvlačenje pouka iz krize
• Novi program za zdravlje
• Pojačani rescEU
• Pojačani programi za istraživanja, inovacije i vanjsko djelovanje
• Potpora ključnim programima za buduće krize
• Pomoć globalnim partnerima

U okviru navedena tri stupa, identificirane su različite mogućnosti investiranja koje su prikazane u nastavku.

STUP 1 – Potpora za oporavak država članica
1. Europski mehanizam za oporavak i otpornost u sklopu europskog semestra
• Mehanizam: bespovratna sredstva i zajmovi za provedbu nacionalnih planova oporavka i otpornosti država članica definiranih u skladu s ciljevima europskog semestra, što uključuje zelenu i digitalnu tranziciju i otpornost nacionalnih gospodarstava
• Proračun: 560 milijardi eura, od čega 310 milijardi eura u bespovratnim sredstvima i 250 milijardi eura u zajmovima

2. REACT-EU – Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja
• Mehanizam: fleksibilna bespovratna sredstva kohezijske politike za lokalne zajednice, bolnice i poduzeća preko upravljačkih tijela država članica. Bez učešća sredstava država članica
• Proračun: dodatnih 55 milijardi eura za kohezijsku politiku u razdoblju od 2020. do 2022.

3. Potpora zelenom prelasku na klimatski neutralno gospodarstvo sredstvima iz instrumenta Next Generation EU
• prijedlog za jačanje Fonda za pravednu tranziciju u iznosu do 40 milijardi eura kako bi se državama članicama pomoglo da ubrzaju prelazak na klimatsku neutralnost.
• novih 15 milijardi eura u Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj za potporu ruralnim područjima u provedbi potrebnih strukturnih promjena u skladu s Europskim zelenim planom i za ostvarenje ambicioznih ciljeva u skladu s novom strategijom za biološku raznolikost i strategijom „od polja do stola”.

STUP 2 – Poticaj pokretanju gospodarstva i privatnim ulaganjima

1. Poboljšani program InvestEU, uključujući instrument za strateška ulaganja
• Mehanizam: osiguravanje jamstva u proračunu EU-a za financiranje ulagačkih projekata putem Grupe EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka
• Proračun: 15,3 milijarde eura za InvestEU. Uz to će u novom instrumentu za strateška ulaganja biti osigurano još 15 milijardi eura rezervacija iz instrumenta Next Generation EU
2. Novi instrument potpore za solventnost namijenjen za pružanje potpore vlasničkom kapitalu stabilnih poduzeća
• Mehanizam: osiguravanje jamstva u proračunu EU-a za Grupu Europske investicijske banke radi mobilizacije privatnog kapitala
• Proračun: 31 milijarda eura

STUP 3 – Izvlačenje pouka iz krize
1. Novi program za zdravlje radi zaštite Europe od budućih prijetnji zdravlju
• novi program „EU za zdravlje” za jačanje zdravstvene sigurnosti i pripremu za buduće zdravstvene krize s proračunom od 9,4 milijarde eura.

2. Jačanje mehanizma EU-a za civilnu zaštitu rescEU radi odgovora na izvanredne situacije velikih razmjera
• Mehanizam: bespovratna sredstva i javna nabava pod upravljanjem Europske komisije
• Proračun: ukupno 3,1 milijarda eura

*Ariana Vela jedna je od vodećih hrvatskih stručnjakinja za EU fondove, strateško planiranje i javnu nabavu, vlasnica konzultantske tvrtke AVELANT d.o.o. i predsjednica Upravnog vijeća Učilišta EU PROJEKTI – Ustanove za obrazovanje odraslih. U portfelju od preko 5 milijardi eura, ističe se angažman na više od 500 projekata, kao što su najveći hrvatski projekt financiran iz fondova EU-a (Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom tzv. Pelješki most), dovršetak izgradnje mosta kopno – Čiovo, izgradnja velikog broja tvornica, hotela i pogona za poduzetnike, nabava preko 200 autobusa za javni gradski prijevoz u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Osijeku te brojni drugi projekti, kao i prva knjiga o pripremi i provedbi projekata financiranih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova „Menadžment ESI fondova“ te portal o EU fondovima www.eu-projekti.info.
Najnovije objave