Uvrštenje dionica Zagrebačke burze na uređeno tržište Zagrebačke burze

Uskoro će se navršiti pet godina od uvrštenja dionica Zagrebačke burze na uređeno tržište kojim Burza upravlja. Što je dovelo do tog, s pravom možemo reći povijesnog događaja, što mu je prethodilo, kako je sam postupak tekao i što je Burza dobila uvrštenjem svojih dionica na tržište kojim upravlja opisati ćemo u ovome tekstu.

31. 08. 2016., Zagreb – Uvrštenje dionica Zagrebacke burze na uređeno tržište. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Kako je sve počelo

Početkom 2015. godine ostvareni su prvi kontakti Uprava Zagrebačke i Bečke burze oko moguće  prodaje Ljubljanske burze. Bečka burza stekla je većinski udio u Ljubljanskoj burzi (81,01%) sredinom 2008. godine, a ponudu za preuzimanje ostatka udjela objavila je i provela krajem 2011. godine.

Stjecanje vlasništva u Ljubljanskoj burzi bilo je dio tadašnje strategije svojevrsnog širenja Bečke burze na istok. Prije stjecanja Ljubljanske burze Bečani su povećali svoj udio u Budimpeštanskoj burzi na preko 50% te stekli većinski paket dionica Praške burze (92,1%).

Globalna financijska kriza iz 2008. godine, pred čije je izbijanje Bečka burza po vrlo visokoj cijeni stekla većinske udjele u Budimpeštanskoj, Praškoj i Ljubljanskoj burzi, te lošiji rezultat poslovanja tih tržišta od očekivanog, doveli su do toga da je Bečka burza 2014. godine odlučila napustiti dotadašnju strategiju te prodati Ljubljansku i Budimpeštansku burzu.

Nekoliko burzi nadmetalo se u postupku za preuzimanje Ljubljanske burze. Znajući da se radi o jedinstvenoj prilici te da će Ljubljanska burza imati najviše koristi od povezivanja sa Zagrebom, Zagrebačka burza predala je Bečkoj burzi ponudu koja je prihvaćena od strane Beča.

Iako je Zagrebačka burza i tada bila visoko kapitalizirana, u postupku akvizicije Ljubljanske burze Uprava Zagrebačke burze odlučuje dio kapitala potrebnog za akviziciju prikupiti dokapitalizacijom, a kako bi kao investitore privukla nove institucionalne igrače poput Europske banke za obnovu i razvoj i mirovinskih fondova, donesena je i odluka u uvrštenju dionica Burze na uređeno tržište.

O samouvrštenju

Uvrštenje dionica burze na tržište (uređeno tržište) kojim ta burza upravlja prihvaćena je praksa na  razvijenim tržištima. Burze čije su dionice uvrštene na njihova tržišta tako, u pravilu, uključuju najrazvijenije svjetske burze, poput Londona, Frankfurta, Singapura, Sidneya, Hong Konga, Atene, Osla, kao i dionice entiteta poput Euronexta i Nasdaqa.

Isto tako, prevladavajuća globalna praksa je da burza koja je krenula putem uvrštavanja vlastitih dionica to provede samouvrštenjem. Razlog zbog kojeg burze izbjegavaju uvrštavati svoje dionice na neku drugu burzu ponajprije leži u činjenici da žele biti pod nadzorom odgovarajućeg kompetentnog regulatornog tijela, a ne konkurentske burze ili korporativnog entiteta.

Naime, svaka burza osim komercijalne, tržišne uloge ima i regulatornu. Komercijalna funkcija burze ponajprije uključuje pružanje platforme za uvrštavanje i trgovanje financijskim instrumentima te pružanje drugih s time povezanih usluga, a regulatorna uloga burze uključuje nadziranje tržišta jer se trgovanje na uređenom tržištu mora odvijati po načelima učinkovitosti, ažurnosti, nepristranosti i jednakosti svih sudionika.

Zbog toga svako uvrštenje dionica burze na uređeno tržište kojim ona upravlja zahtjeva rješavanje pitanja sukoba interesa, a kako bi se osigurao integritet trgovanja njenim vlastitim dionicama.

Postupak dokapitalizacije

Sredinom 2015. godine Bečka burza prihvatila je obvezujuću ponudu Zagrebačke burze za kupnju stopostotnog udjela u Ljubljanskoj burzi. U predmetnoj ponudi Zagrebačka burza je, između ostalog, kao uvjet za provedbu transakcije istaknula odobrenje iste od strane Glavne skupštine te provedbu povećanja temeljnog kapitala društva i uvrštenje svojih dionica na uređeno tržište.

Ugovor o kupnji Ljubljanske burze potpisan je 15. srpnja 2015. godine s namjerom da se isti provede do kraja te godine.

Da bi se transakcija mogla provesti, osim ishođenja niza odobrenja od strane hrvatskih i slovenskih regulatornih tijela, ključan korak bila je provedba dokapitalizacije.

Postupak dokapitalizacije započeo je donošenjem odluke o povećanju temeljnog kapitala na Glavnoj skupštini održanoj 31. kolovoza 2015. godine, a zamišljen je i proveden u dva kruga. U prvome krugu povećanje temeljnog kapitala provedeno je javnom ponudom uz pravo prvenstva postojećih dioničara pri upisu novih dionica. U drugome krugu pravo upisa svih preostalih novih dionica koje nisu upisane i uplaćene u prvom krugu imali su, osim, postojećih dioničara i kvalificirani ulagatelji definirani Zakonom o tržištu kapitala. Od kvalificiranih ulagatelja dionice su upisala i dva nova, vrlo značajna, ulagatelja: Europska banka za obnovu i razvoj i PBZ Croatia obavezni mirovinski fond.

Izdanje novih dionica Zagrebačke burze uspješno je provedeno u studenom 2015. godine, a transakcija za kupnju stopostotnog udjela Ljubljanske burze između Zagrebačke i Bečke burze zaključena je 30. prosinca 2015. godine.

Novi, kvalificirani ulagatelji koji su kroz dokapitalizaciju podržali kupnju Ljubljanske burze bili su i glavni motivatori za uvrštenje dionica Zagrebačke burze na uređeno tržište kojim ona upravlja.

Postupak uvrštenja dionica na uređeno tržište

Već u pozivu za Glavnu skupštinu koja je 31. kolovoza 2015. godine odlučivala o povećanju temeljnog kapitala društva radi kupnje Ljubljanske burze najavljeno ja da će u slučaju uspješno završene dokapitalizacije i kupnje Ljubljanske burze sljedeći korak biti uvrštenje dionica Zagrebačke burze na uređeno tržište i to najkasnije u roku od godinu dana.

Kako je postupak dokapitalizacije Zagrebačke burze i akvizicija Ljubljanske burze uspješno okončan, Burzi je ostalo osam mjeseci da provede odluku o uvrštenju svojih dionica na uređeno tržište.

Svako uvrštenje financijskih instrumenata na uređeno tržište, osim u iznimnim, zakonom izričito propisanim slučajevima, započinje izradom prospekta uvrštenja, odobrenjem prospekta od strane regulatora, njegovom objavom i odlukom burze o uvrštenju tih instrumenata na uređeno tržište.

No, u slučaju uvrštenja dionica burze na tržište kojim ta ista burza upravlja potrebno je prethodno riješiti niz okolnosti kako bi se, kao što je već spomenuto, učinkovito otklonilo pitanje sukoba interesa između burze kao entiteta koji upravlja uređenim tržištem i burze izdavatelja financijskog instrumenta na tom istom uređenom tržištu, jer se trgovanje na uređenom tržištu u svakom trenutku mora odvijati po načelima učinkovitosti, ažurnosti, nepristranosti i jednakosti svih sudionika, te zaštite ulagatelja.

U tom smislu Zagrebačka burza već se početkom 2016. godine obratila regulatoru sa zahtjevom za odobrenje za uvrštenje dionica Burze u trgovanje na uređenom tržištu koji je, je nakon više održanih sastanaka, pozitivno riješen u proljeće iste godine.

U predmetnom zahtjevu Zagrebačka burza morala je uvjeriti regulatora da je poduzela sve mjere koje će omogućiti fer, uredno i djelotvorno trgovanje dionicama Burze kada jednom budu uvrštene na uređeno tržište.

Da bi to postigla Burza je trebala provesti određene organizacijske promjene, uspostaviti odgovarajuće interne procese i donijeti niz internih procedura.

Za početak, Burza je usvojila novu organizacijsku strukturu u okviru koje je predviđeno da će poslove izvještavanja investicijske javnosti izvršavati posebno formirana poslovna funkcija za odnose s investitorima.

Burza je nadalje trebala regulatoru prezentirati usporedbe učinka poslovanja burzi koje nisu listane, od burzi koje su poduzele takav korak. Analiza koju je Burza provela pokazala je da uvrštene burze ostvaruju bolje rezultate i u pogledu povrata svojim dioničarima i u redovitom poslovanju. Stoga je odluka Zagrebačka burza da slijedi taj trend i priključi se svjetskim burzama koje su već poduzele taj korak i uvrstile svoje dionice na tržište kojim upravljaju pozitivno primljena od strane regulatora.

Osim toga, kako i kod svakog drugog uvrštenja dionica na uređeno tržište Burza je morala dokazati da ima dovoljno dionica distribuiranih javnosti koja se zahtjeva za segment uređenog tržišta u koje će  uvrštavati svoje dionice. Od same odluke o uvrštenju na uređeno tržište namjera Burze bila je da se njene dionice uvrste na službeno tržište. Naime, zbog uloge koju Burza ima kao operater uređenog tržišta u osiguravanju transparentnosti izdavatelja činilo se jedino primjerenim uvrštenje dionica Burze u tada najtransparentniji segment uređenog tržišta – službeno tržište.

Želja Burze bila je da, u svim segmentima njenog poslovanja, postavlja sve više standarde transparentnosti koji će doprinijeti atraktivnosti Hrvatske kao ulagačke destinacije pa je i odluka o službenom tržištu kao segmentu u koji će se svoje dionice također išla u ovome smjeru.

Za uvrštenje u segment službenog tržišta minimalna količina dionica distribuiranih javnosti iznosi 25%, a Burza je tada imala javnosti distribuiranih više od 70% svojih dionica.

Dodatno, uzimajući u obzir činjenicu da su tada dionice Burze bile nominalne vrijednosti 1.000,00 kn, Burza je najavila regulatoru da će glavnoj skupštini predloži provođenje korporativne akcije podjele dionica (tzv. stock-split), odnosno povećanje broja izdanih dionica i smanjenje njihovog nominalnog iznosa, a u cilju kreiranja dodatne likvidnosti svojih dionica.

Od niza procedura koje je Burza morala usvojiti radi uvrštenja svojih dionica na uređeno tržište osobito se ističu one koje imaju za cilj uspostavljanje učinkovitog upravljanja sukobom interesa i postupanja s povlaštenim informacijama. Burza je izradila i druge procedure kojima se uređuje postupanje u mogućim osjetljivim situacijama vezanim uz trgovanje njenim dionicama, a sve procedure su se počele primjenjivati od dana donošenja rješenja regulatora o odobrenju za uvrštenje dionica Burze na uređeno tržište.

Završno pitanje koje je trebalo riješiti između regulatora i Burze bilo je pitanje tko će donijeti rješenje o odobrenju uvrštenja dionica Burze na uređeno tržište. To rješenje inače donosi Burza po odobrenju prospekta uvrštenja izdavatelju od strane regulatora. U slučaju uvrštenja dionica Burze na uređeno tržište javio se problem u vezi donošenja tog rješenja budući da bi donositelj tog akta i adresat akta bila ista osoba, tj. Zagrebačka burza, odnosno subjekt koji akt donosi odlučivao bi o pravima i obvezama subjekta o kojem se odlučuje stoga se postavilo pitanje zakonitosti takovog rješenja.

Kao pravno ispravna mogućnost prihvaćena je odluka da rješenje o odobrenju uvrštenja na uređeno tržište u ovome iznimnom slučaju donosi regulator.

U tom smislu dana 26. kolovoza 2016. godine Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijela je rješenje kojim se Zagrebačkoj burzi odobrava prospekt uvrštenja njenih dionica na uređeno tržišta, te istog dana rješenje kojim se Zagrebačkoj burzi odobrava uvrštenje njenih dionica na službeno tržište kojim upravlja Zagrebačka burza.

Dana 31. kolovoza 2016. godine dionice Zagrebačke burze su i uvrštene na službeno tržište.

Što je Burza dobila uvrštenjem svojih dionica

Uvrštenjem vlastitih dionica na uređeno tržište kojim upravlja, Zagrebačka burza postala je prva i za sad jedina burza u srednjoj i jugoistočnoj Europi koja se odlučila za ovakav korak, učvrstivši time svoju poziciju lidera u poslovanju i uslugama tržišta kapitala u široj regiji.

Zagrebačka burza danas, punih pet godina od uvrštenja, ima četiri puta više dioničara, a osim širenja baze ulagatelja kao značajne posljedice ovoga procesa, važno je bilo i nastojanje da se drugim kompanijama pruži pozitivan primjer u smislu transparentnosti te unaprjeđenja korporativne kulture, komuniciranja i upravljanja, kao i olakšanog financiranja daljnjeg rasta i razvoja.

 

Povezano