Tehnologija u financijama donosi velike promjene – II. dio
Tehnologija će u značajnoj mjeri promijeniti i burzovno poslovanje i to u svim njegovim aspektima. Već sada, tehnološki aspekt poslovanja burzi je dominantan u organizaciji svakodnevnog poslovanja, piše predsjednica uprave ZSE-a Ivana Gažić u tekstu inicijalno objavljenom u rujanskom broju časopisa Kontroling, financije i menadžment
Trgovinski sustavi vrlo su kompleksni i u vlasništvu najvećih svjetskih burzi. Njihova dostupnost glavna je odrednica na kojoj se inzistira, a cyber napadi sve su veći izvor rizika. Osim trgovinskog sustava, svaka burza mora imati i sofisticirani softver za praćenje mogućih neregularnosti u trgovini, pa je i ovaj dio u potpunosti baziran na tehnologiji i umjetnoj inteligenciji. Dodatno, investitori sve više traže načine na koje mogu bolje procijeniti rizičnost poslovanja izdavatelja, a uz financijske izvještaje traže alternativne načine procjene njihovog poslovanja, slično kao u kreditnim odnosima. Covid-19 kriza i sve manja mogućnost fizičkog susreta s izdavateljima postavlja pred tržišne sudionike nove izazove. Već ove godine diljem Europe postao je problem održati glavne skupštine kao centralni oblik odlučivanja dioničkih društava. Unilateralno rješenje ovog problema u obliku autentifikacije investitora i njihovog aktivnog sudjelovanja u glavnim skupštinama još nije pronađeno.
I svakako, na kraju, pojava kriptovaluta i blockchain tehnologije uzrokovala je veliku „nervozu“ među burzama. Neki su najavljivali da klasična burzovna tržišta više neće biti niti potrebna. Brojna su poduzeća prikupila sredstva putem ICO postupka (eng. Initial Coin Offering), pandanu inicijalnoj javnoj ponudi na burzi. Međutim, vrijeme booma kriptovaluta je iza nas – najviše radi potpunog izostanka kontrole ogromnog priljeva novca te sigurnosti sustava ili „burzi“ u kojima su kriptovalute bile deponirane. Pokazalo se da izostanak regulative koja se često proglašava predetaljnom i suvišnom može u financijskom sustavu izazvati ogromne rizike koje je nemoguće kontrolirati i spriječiti. KYC/AML (eng. Know Your Customer, Anti Money Laundering) procedure i procedure osiguranja pristupa investicijama pokazali su se ključni u urušavanju tržišta kriptovaluta koje još ne pokazuje znakove značajnog oporavka. I kao sredstvo plaćanja, kriptovalute nisu zauzele iole značajan dio obavljanja platnih transakcija – jednostavno volatilnost ovog tržišta uzrokuje vrlo veliku nesigurnost kupca i prodavatelja u kojoj će stvarnoj vrijednosti uspjeti obaviti svoju transakciju.
Uz kriptovalute, DLT1 (eng. Distributed Ledger Technology) još uvijek je područje značajnih ulaganja koje ima za cilj pojeftiniti proces namirenja transakcija nakon njihovog sklapanja. Brojne su burze osnovale posebne istraživačke odjele koji imaju za cilj istražiti na koji način tehnologija može stvoriti paralelni i povoljniji sustav sklapanja i namirivanja transakcija. Za sada, značajne stvarne implementacije ove tehnologije nisu ostvarene.
Regulatori su i iz tog razloga pristupili osnivanju posebnih odjela za procjenu stvaranja paralelnih sustava na cjelokupni financijski sustav. Čini se da je stvarni utjecaj kriptovaluta i DLT-a na financijski sustav još uvijek u toj mjeri zanemariv da se regulatori nisu odlučili na značajnije mjere reguliranja ovog dijela poslovanja. Međutim, ova bi tehnologija mogla omogućiti formiranje dosada nepostojećih tržišta – koja se nisu mogla formirati radi skupoće izgradnje reguliranog tržišta. Radi se, recimo, o nekom lokalnom tržištu proizvoda poput hrane, alternativnih izvora električne energije, kupnje fragmenta nekretnina i sl. Primjene su bezgranične, a vrijeme će pokazati u kojoj će mjeri će doista biti razvijene.
Prednosti i nedostaci korištenja tehnologija u financijama
Uz brojne i očite prednosti korištenja tehnologije u financijskom sustavu, svakako treba imati na umu nove izazove i rizike koji se stavljaju pred sustav. Istraživanje i implementacija novih tehnologija izuzetno je skupa te postoji realna opasnost da će najbolja rješenja biti dostupna samo najvećim institucijama, koje će ograničeno omogućiti korištenje tehnologije svima. Financijska in1 DLT-om su obuhvaćene baze podataka različitih razina pouzdanosti i otpornosti uz pomoć kojih je moguće brzo obraditi velik broj transakcija i koje imaju sposobnost preobraziti, ne samo virtualne valute, već i financijske tehnologije u području kojih je jedna od logičnih primjena područje kliringa i namire, a izvan okvira financija područja dokazivanja identiteta i vlasništva.
Financijska inkluzija jedno je od bitnih pitanja promicanja jednakosti pristupa i ljudskih prava svim potencijalnim klijentima. Tehnologija bi trebala pospješiti tu jednakost, a zbog cijene implementacija postoji realni rizik da ta osnovna pretpostavka ne bude ostvarena.
Drugi izazov vezan je uz privlačenje i zadržavanje korisnika financijskih inovacija. Dakle, osim problema koji je karakterističan za hrvatsko tržište u kojem je, primjerice, i dalje izrazito dominantno plaćanje gotovinom, jednom kada se klijenta i uspije prebaciti na tehnološki napredno rješenje za plaćanje ili bilo koju drugu uslugu, pojavljuje se ogromna konkurencija i praktički neograničena mogućnost izbora za klijenta (klijenti mogu koristiti paralelno tekući račun, kartice, elektroničko bankarstvo, PayPal, Revolut i brojne druge opcije između kojih biraju kako bi obavili transakciju).
Nadalje, sve je izraženiji problem sigurnosti i privatnosti podataka. Kako je već spomenuto, cyber napadi, krađa identiteta i neovlašteno korištenje podataka o transakcijama klijenata postaju ključni problemi s kojima se financijske institucije susreću. Također, sa strane klijenata, njihove transakcije postaju neograničeni izvor informacija za financijske institucije, što u svijetu fokusiranosti na GDPR sigurno može postati problem, ako se takvi podaci neovlašteno koriste.
I na kraju, postavlja se pitanje povećanja rizika cjelokupnog sustava. Naime, sudionici tržišta postaju brojni neregulirani subjekti, često startupovi, pred koje nisu postavljeni brojni regulatorni zahtjevi, no kako će se sve više uplitati u taj sustav, to će se zasigurno mijenjati. Jednom kad postanu dio reguliranog sustava, njihova troškovna struktura značajno se mijenja, a time na neki način i nestaje njihova komparativna prednost.
predsjednica uprave Zagrebačke burze
