Tehnologija u financijama donosi velike promjene – I. dio
Burzin brief prenosi tekst predsjednice Uprave Zagrebačke burze Ivane Gažić, objavljen u rujanskom broju časopisa Kontroling, financije i menadžment
Telefoni su postali produljena svijest uz pomoć koje je čovjek u dodiru sa svim drugim segmentima života. Tako su i tradicionalne face-to-face usluge koje uključuju visoku razinu povjerenja, počele prelaziti u virtualni prostor. Tu se ponajprije misli na liječnike, odvjetnike i bankare, čuvare čovjekovih “tajni”. Od ove tri kategorije – riječ bankari – koja zapravo predstavlja sve moguće oblike raspolaganja imovinom, polako, ali sigurno prelazi u digitalne kanale i na to je osobito utjecala promjena regulative u ovom području u posljednjih desetak godina.
Druga Direktiva o platnim uslugama (PSD2) prenesena je u hrvatsko zakonodavstvo Zakonom o platnom prometu i Zakonom o elektroničkom novcu u srpnju 2018. godine. Jedno od obilježja PSD2 jest “otvaranje banaka”, odnosno omogućavanje pružateljima novih platnih usluga – usluge iniciranja plaćanja (eng. payment initiation service – PIS) i usluge pružanja informacija o računu (eng. account information service – AIS). Kako bi se nove usluge provodile u sigurnom okružju, pružatelji platnih usluga obvezni su uspostaviti zajedničke i sigurne standarde komunikacije.
U području pružanja financijskih usluga upotreba tehnologije utjecala je na gotovo svaki segment ove industrije, otvorila je nove mogućnosti, ali i kreirala nove rizike.
Zato su oba regulatora financijske industrije – HNB i HANFA – uspostavili posebne odjele koji se bave upitima i mišljenjima vezanim uz implementaciju tehnologije i s tim povezanim inovacijama unutar financijskog sustava. Financijske institucije žele pružiti individualiziranu i često efikasniju uslugu uz pomoć tehnologije i sve to uz manji trošak. Također, javljaju se brojni novi igrači, često startupovi, koji se bave razvojem rješenja koja se oslanjaju na otvoreni sustav sukladno PDS2 regulativi i tako razvijaju potpuno nove usluge i načine razmišljanja u tradicionalnom financijskom sustavu. Novac koji se ulaže u tehnologiju raste iz godine u godinu, a najveći investitori su inače vrlo tradicionalne financijske institucije, uz pomoć startup poduzeća koje stvaraju nove načine primjene algoritama, umjetne inteligencije i drugih naprednih tehnologija kako bi ostvarile prednost pred konkurencijom u pružanju svojih usluga i kreiranju novih proizvoda.
Područja primjene Fintecha u financijskoj industriji
Možda najočitije područje primjene jest sustav plaćanja. Ne tako davno, bilo je moguće izvršiti plaćanje samo putem uplatnice ili virmana odlaskom u banku. Kako bi povećale svoju efikasnost, brojne su banke razvile aplikacije putem kojih korisnici mogu bez odlaska u banku platiti račun. Koriste se brojni sustavi autentifikacije, a možemo reći da su u rješenjima financijske institucije ostale prilično heterogene, što značajno otežava snalaženje krajnjim korisnicima. Njihovi potrošači danas žele više, a ako to ne dobiju, mogu jednostavn početi koristiti neko drugo rješenje. U Hrvatskoj je korištenje gotovine još uvijek na vrlo visokoj razini – prema podacima sa Statiste, u Hrvatskoj je 78% svih transakcija u 2017. godini obavljeno u gotovini (https://www.statista.com/statistics/1112656/cash-use-in-europeby-country/) , dok je u npr. Švedskoj, Norveškoj, Danskoj ili Islandu, taj postotak između 8 i 15%. Usput, sve više se širi korištenje alternativnih oblika plaćanja jer sve češća internetska kupnja stvara brojne korisnike PayPala, a u posljednje vrijeme prednjače Revolut i slični posrednici koji nemaju nikakve veze s klasičnim bankama.
Kriza vezana uz Covid-19 koja je uzrokovala tektonske promjene u načinu kupnje i prelazak na online, uzrokuje ubrzanu tranziciju s gotovinskog na alternativne oblike plaćanja.
Serije podataka koje je upravo objavio HNB ipak pokazuju relativno spori razvoj negotovinskih oblika plaćanja, ali bit će vrlo zanimljivo vidjeti na koji će se način ovo promijeniti u 2020. godini, kada je fizički odlazak u banke i trgovine bio onemogućen. Također, higijenski aspekt manipulacije novcem u doba pandemije sigurno će odigrati svoju ulogu. Kao i u brojnim drugim slučajevima tek objektivna prisila i osjećaj hitnosti može u većoj mjeri utjecati na ponašanje građana u kratkom roku.
Drugo područje u kojem se očekuju značajne promjene jest pružanje klasičnih bankarskih usluga. I u ovom području hrvatsko bankarsko tržište zaostaje za najrazvijenijim zemljama, međutim serije podataka po godinama pokazuju da se ovaj trend ipak mijenja. Osim želje klijenata da što manje idu u banku, tehnologija omogućava vrlo individualizirani i strogo ciljani prodajni proces.
Banke imaju zapravo vrlo mnogo podataka o klijentima – kako troše, gdje troše, koliki su im prihodi, štede li, itd. Temeljem toga mogu pružiti korisniku primjerice individualizirani paket naknada, ali i investicijski savjet. Već danas je ovaj način u primjeni u nekim našim bankama.
Kao i u mnogim drugim područjima, pokazalo se da je tehnologija kod ove vrste pružanja savjeta puno efikasnija od osobe. Tzv. robo-advice zamjenjuje savjet oko ulaganja i štednje, a tako se dodatno smanjuje broj zaposlenika u bankama, a podiže se razina dostupnosti ove usluge širokom krugu klijenata. O uspješnosti ove vrste investicijskog savjetovanja postoje brojne studije, koje uglavnom ukazuju na relativno vrlo visoku uspješnost korištenja umjetne inteligencije u ovom području.
Treće područje je svakako osiguranje. Načini na koje se može očekivati da će se ova industrija mijenjati su neki od sljedećih:
- način prodaje polica
- izračunavanje cijene proizvoda korištenjem umjetne
inteligencije te posljedično
- gotovo individualizirani proizvod za svakog klijenta.
Korištenje gotovo neograničene količine podataka i uzoraka ponašanja, štetnih događaja klijenata, omogućava velikim osiguravateljima da izračunu cijene police pristupaju znatno sofisticiranije nego ranije. Još jedno područje u kojem su već vidljive promjene, a s vremenom će biti sve veće, je posao posudbe novca. Klasične banke mijenjaju svoje poslovne modele donošenja odluke kome će i po kojoj cijeni posuđivati novac. HROK je u kreditiranju građana odigrao ključnu ulogu u razdoblju prošle krize, a novo uspostavljeni sustav postaje još sofisticiraniji. Nedavno je u medije prispjela vijest da je banka odbila dati kredit inače kreditno sposobnim građanima jer je na prometu njihovih računa bilo vidljivo da su uplaćivali novac za klađenje. Cjelokupni život ljudi postaje sve vidljiviji putem raznih društvenih mreža i banke će to sve više koristiti za procjenu kreditne sposobnosti klijenata, a da bi to mogli ostvariti, potrebni su im algoritmi koji će pretraživanjem bezbrojnih internetskih stranica i primjenom određenog scoring algoritma moći procijeniti buduću vjerojatnost klijenta da će ispuniti svoje kreditne obveze. Isto je primjenjivo i za poduzeća. Naime, iz klasičnih sustava prikupljanja informacija kao što su financijski izvještaji banke mogu saznati doista mnogo, ali tek korištenjem tehnologije u području npr. javne percepcije poduzeća, ponašanja i sklonosti rizicima njihovih zaposlenika, ponašanja poduzeća prema zaposlenicima i prema socijalnom okruženju u kojem posluju. Kada se svi ovi podaci stave u neki sustav procjene rizika temeljen na umjetnoj inteligenciji, banke će moći ostvariti možda i vrlo značajnu komparativnu prednost.
predsjednica uprave Zagrebačke burze
