Što spaja ishod američkih izbora, EU proračun i zelene kompanije

Američki investitori u rujnu su imali u fokusu kompanije iz sektora obnovljivih izvora energije i zelenih tehnologija osluškujući ankete u kojima je Biden u prednosti, a Trumpova nova pobjeda mogla bi SAD-u iz ruku izbiti prednost u razvoju novih standarda u 4. industrijskoj revoluciji

Dva događaja koja su pred nama ponovno pokazuju u kolikoj mjeri političke odluke i kretanja utječu na dugoročne odluke investitora. Neizravno, obje povezuje zaštita okoliša, a odrazile su se na dramatičan rast cijena dionica na američkim i europskim burzama tijekom rujna. Riječ je dakako o skorim američkim predsjedničkim izborima i donošenju sedmogodišnjeg proračuna Europske unije. Anketna popularnost demokratskog predsjedničkog kandidata Joea Bidena u odnosu na šanse Donalda Trumpa da osvoji drugi mandat nagnale su investitore da veliku pažnju posvete dionicama kompanija koje se bave proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora i pratećim industrijama.

(Izvor: Reuters)

U Europskoj uniji, prijedlog sedmogodišnjeg proračuna vrti se oko dokumenta nazvanog Europski zeleni plan, kojim je istaknut cilj da Europa do 2050. godine postigne okolišnu neutralnost uz ulaganja u obnovljive izvore energije i smanjenje stakleničkih plinova za 55 posto, prema prijedlogu Europske komisije koji države članice tek imaju usvojiti. Europski parlament usvojio je pak rezoluciju kojom dosadašnje ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova od 60 posto kako bi EU zaista do 2050. i dosegla cilj okolišne neutralnosti.

U Sjedinjenim pak Državama predsjednički kandidat Biden izlazi s jednako ambicioznim planom energetske i ekonomske tranzicije i okolišne neutralnosti do 2050. godine, što bi neposredno trebalo rezultirati tisućama milijardi dolara javnih ulaganja u američku zelenu ekonomiju. Uz očekivanja od američkih ulaganja, europski sedmogodišnji proračun trebao bi iznositi 1074 milijardi eura, uz 750 milijardi dodatnog novca u Recovery Fundu, koji je namijenjen oporavku EU od COVID-19 pandemije, uz snažan zeleni pečat.

Može se reći kako su Bidenove šanse na izborima samo dale dodatan vjetar u leđima širem, globalnom trendu zazelenjavanja ekonomije. Od početka ove godine, navodi Reuters, ETF koji ulaže u solarnu energiju Invesco porastao je 150 posto, dvostruko više od FAANG+ indeksa koji prati tehnološke kompanije koje su bile zaslužne za ovogodišnji burzovni rast. Značajan je indikator trendova i činjenica da je Nextera, tvrtka koja se bavi proizvodnjom električne energije iz sunca i vjetra, po tržišnoj kapitalizaciji pretekla i Exxon Mobil i Chevron.

Košarica dionica europskih energetskih dionica porasla je pak ove godine ukupno 68 posto, a valja istaknuti danskog proizvođača vjetroturbina Vestas i naravno Siemens Gamesa, divove s rastom od 62, odnosno 59 posto.

Za Burzovni je brief ta kretanja i očekivanja političkog raspleta komentirao docent dr. Kristijan Kotarski, nositelj kolegija Međunarodne političke ekonomije i Teorije ekonomske politike, vrsni poznavatelj međunarodnih ekonomskih odnosa: „Next Generation EU i sedmogodišnji proračun Unije 2021. – 2027. stavit će najveći fokus na zelenu i digitalnu tranziciju, te je otvoreni cilj EU do 2050. postići karbonsku neutralnost.
Na tom tragu, zanimljiva je također nedavna izjava Xi Jinpinga da će Kina težiti da 2060. postigne isti cilj, te već sada ulaže ogromna sredstva u alternativne izvore energije i proizvodnju litij-ionskih baterija.
Vidjet ćemo koliko će KPK biti predana realizaciji ovog cilja (ukoliko energetska tranzicija stvori problem nezaposlenosti i sporog ekonomskog rasta u kratkom i srednjem roku), ali najave i potezi Kine, plus sve ono što radi EU, diktiraju tempo razvoja novih zelenih tehnologija.
Smatram da će SAD također krenuti tim putem, ali ključno pitanje je da li će ‘zakasniti na vlak promjena’. Biden bi svakako vratio SAD u Pariški klimatski sporazum i stremio kreiranju regulatornog okvira za nove zelene tehnologije koji bi išao u korist američkih kompanija, a tu bi svoje mjesto pod suncem mogle naći u europske kompanije. U slučaju pobjede Trumpa, sigurno da bi SAD izgubio stratešku prednost da bude prvi na potezu u razvoju novih standarda i normi u okviru 4. industrijske revolucije, a to je danas kao i nekoć ključna prednost“.

Davnih dana Werner von Siemens rekao je da onaj tko kontrolira standarde kontrolira i tržište, zaključio je Kotarski.

Zagreb Stock Exchange

Povezano