Prve obveznice na Progress tržištu

Oporavak hrvatskih poduzetnika od tzv. Covid-19 krize trajat će godinama, ako ne i desetljećima. Održivost poslovanja ovisiti će prvenstveno o financijskoj otpornosti i otvorenom “mindsetu” vlasnika. Tržište kapitala je za mnoge male i srednje poduzetnike nepoznati teren, no “iskusni” igrači prepoznali su baš sada svoju priliku.

Povodom primanja obveznice ICF Progress d.o.o. u trgovinu na Progress tržište, zamolili smo g. Ratka Bajakića da nam da osvrt na potencijale tržišta za mala i srednja poduzeća.

Poštovani g. Bajakić, veteran ste na tržištu kapitala i zasigurno jedan od najvećih autoriteta kada je u pitanju ulaganje u MSP-ove. Možemo li reći da je Vaše prepoznavanje Progress tržišta i izdavanje obveznice ICF Progress d.o.o. početak nekog novog trenda? 

Progress tržište Zagrebačke burze je idealno mjesto na kojem male i srednje kompanije mogu potražiti kapital za svoj razvoj. Jednako tako, investitori koji su skloniji riziku i dugoročno većim prinosima moći će naći dobre prilike za ulaganja.

Gledamo li rizik ulaganja iz pozicije investitora, a raspon ulaganja od crowdfunding platformi do Uređenog tržišta, moglo bi se reći da je ulaganje u MSP neki srednji put. Po Vašem mišljenju, postoji li u Hrvatskoj interes investitora za ulaganje u vrijednosne papire MSP-ova?

Trenutno je taj interes jako mali. Ali uspješnim investicijskim pričama i prinosima koje će one nositi svakako će postati atraktivan širem krugu. Promocija Progress tržišta, trgovanje u većem obujmu kao i kreiranje potražnje za atraktivnim vrijednosnim papirima s vremenom će pokrenuti razvoj i ovog segmenta tržišta kapitala.

Koliko su po Vašoj procjeni mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj spremna za izlazak na Burzu, odnosno tržište poput Progressa?

Mala i srednja poduzeća, odnosno vlasnici i uprave trebaju spoznati prednosti Progressa. Kad ste izlistani na Burzi, imate obveze o transparentnosti poslovanja, ispunjavanju očekivanja koje ste kreirali kod investitora. To mala i srednja poduzeća čini atraktivnijim i bankarskom sektoru jer postoji više kontrole nad poslovanjem nego što je to u slučaju financiranja samo kreditima što omogućuje i povoljnije uvjete financiranja. Pored toga, više investitora je upoznato s poslovanjem pa se tako kreiraju i ideje i prijedlozi s njihove strane kako poboljšati biznis.

Zanimljivo je da ste prvi izdavatelj obveznica na Progress tržištu, što govori o Vašoj upućenosti u trendove na europskim tržištima kapitala. U zadnja dva desetljeća europski MSP-ovi okrenuli su se obveznicama i nedostatak kredita riješili putem ulaganja investitora na platformama specijaliziranima za MSP. Je li izlazak ICF Progress d.o.o. primjer kojeg bi trebali slijediti domaći poduzetnici?

ICF je uvijek bio “progressivan” i slijedio trendove koji su prisutni u našem dijelu EU. Obveznice su za investitore atraktivniji instrument jer imaju stabilan prinos i rizik „defaulta“ kao glavni rizik. Stoga predviđam kako će u budućnosti biti više amortizirajućih obveznica kao i konvertibilnih koje će se pod određenim uvjetima pretvarati u kapital Društva.

Diljem svijeta osnivaju se tzv. subjekti posebne namjene (SPV – special purpose vehicle) koji vanjske investitore koriste kao polugu za brzo prikupljanje kapitala i realizaciju projekata. Hrvatski poduzetnik fokusiran je na kredit ili na EU sredstva i još uvijek nije prepoznao tržište kapitala kao izvor financiranja. Dobri projekti se upravo iz tog razloga u Hrvatskoj razvijaju ili jako sporo ili nikako. Što je po Vašem mišljenu sporno? Financijska pismenost poduzetnika ili strah od transparentnosti prema investitorima?

Dobro ste detektirali problem – strah od transparentnosti. Prošla su vremena “ideje naše – benzin vaš”. Ako želite uspjeti u poslovnom svijetu, morate biti otvoreni i prikazati i svoje neuspjehe. Tržište kapitala cijeni transparentnost i iskrenost. Ako imate namjeru pokupiti novce i ne javljati se više, dospijevate na crnu listu i teško da ćete moći u budućnosti pristupiti financijskom tržištu.

ESG je tema svih tema. Prinos više nije dovoljan, investitori traže ulaganja s nazivom; green bond, social impact bond, sustainability bond.  Posebno je zanimljiv rast tzv. social bonds, kojima se financira niz projekata vezanih za pristup obrazovanju, pristupačnog transporta, zdravstvene skrbi ili opskrbe hranom. Možemo li očekivati da bi i domaći investitori pokazali jednak interes za “socijalna ulaganja” ili je naše tržište još uvijek usmjereno na provjerene industrije?

To je nadgradnja tržišta. Municipalne obveznice, zelene obveznice, socijalne obveznice trebaju dobiti i povoljniji fiskalni tretman kako bi bile atraktivne za investitore.

Nije nepoznanica da su mnoge zemlje (posebno baltičke regije) uvele brojne mjere za poticanje MSP-ova za izlazak na tržište kapitala, i uspjele u tome. Da možete izabrati jednu mjeru koja bi potaknula tržište kapitala, izabrali biste:

  1. Porezne poticaje/olakšice za investitore
  2. Porezne poticaje/olakšice za male i srednje poduzetnike- izdavatelje
  3. Sufinanciranje troškova izdavatelja
  4. Porezne poticaje/olakšice za održavatelje likvidnosti

Uvijek su glavni pokretač olakšice za investitore – U Velikoj Britaniji to je otpis ulaganja u start-upove do određenog iznosa u svojoj poreznoj kartici, u Estoniji to je plaćanje poreza tek kad povlačite novce iz investicije, u Hrvatskoj bi moglo biti i ukidanje poreza na prihode od trgovanja na tržištima za mala i srednja poduzeća.

 

 

 

 

Najnovije objave