Pozdrav iz Skopja – više o makedonskom tržištu

Za Burzin brief o Makedonskoj burzi piše njezin predsjednik uprave i veteran tržišta, Ivan Šteriev.

Krajem prošle godine, Zagrebačka burza postala je manjinski dioničar u Makedonskoj burzi, otkupivši 5,3 posto kapitala. To je bilo drugo ulaganje Zagrebačke burze u jednoj regionalnoj burzi, nakon što je prije nekoliko godina postala vlasnik Ljubljanske burze i očito je to dio njene razvojne strategije.
U tom je kontekstu čitateljima ovog bloga vjerojatno zanimljivo dati kratak pregled organizacije i funkcioniranja Makedonske burze. Određeni hrvatski investitori prije više od desetljeća bili su prilično aktivni na makedonskom tržištu kapitala i bili su jedan od glavnih katalizatora tadašnjeg booma našeg tržišta dionica, ali dobar dio njih nakon velike financijske krize ostao je sa pozicijama u određenim makedonskim vrijednosnim papirima po visokim cjenovnim razinama ili je sporo izlazio iz njih (često sa gubitkom) ili još uvijek imaju neki portfelj na lokalnom tržištu. Čini nam se da je ovaj splet okolnosti u posljednjih nekoliko godina stvorio svojevrsnu averziju prema ponovnom stavljanju makedonskih vrijednosnih papira na investicijski radar hrvatskih investitora. Naravno, sve je to dopunski pratila i činjenica da je Makedonija dugo vremena (zbog spora oko imena s Grčkom) bila blokirana u euroatlantskim integracijama, da je zemlja imala unutarnje političke turbulencije i da su neki dijelovi mikrostrukture nacionalnog tržišta različiti i/ili manje razvijeni od već uobičajenih standarda za hrvatske investitore. Osim toga, mogućnosti za ulaganje u strane vrijednosno papire gotovo su beskrajne, a investiranje u regiji nije prioritet regionalnih investitora iz više subjektivnih i objektivnih razloga.

Rješavanjem spora oko imena sa Grčkom i ulaskom Makedonije u NATO (pod nazivom Sjeverna Makedonija), predstojeći početak pregovora s EU-om, upravo završenim parlamentarnim izborima (sasvim korektno sprovedenim), neekonomski čimbenici, koji su negativno utjecali na atraktivnost makedonskog tržišta i generalno povećavali rizik zemlje, su znatno povoljniji. Sada je potrebno intenzivno promovirati makedonsko tržište vrijednosnih papira kao odredište za ulaganje za strane portfolio investitore, a jedan od glavnih targeta su svakako hrvatski investitori i financijski posrednici (koji prirodno mogu biti regionalna vrata za ulagače izvan regije u naša mala tržišta – ovo je i bila jedna od glavnih ideja za stvaranje SEE Link-a) i raditi na poboljšanju lokalne tržišne infrastrukture. U tom su pogledu naša očekivanja od vlasničkog povezivanja sa Zagrebačkom burzom vrlo velika, iako smo svjesni da se ništa ne može dogoditi preko noći. Naravno, kao i svaka društvena i ekonomska tema posljednjih pola godine, sve ovo će biti pod velikim utjecajem događaja i zbivanja vezanih uz virus COVID-19 na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Makedonska burza je prva i jedina organizirana burza u Makedoniji i funkcionira kao klasično dioničko društvo koje posluje na profitnoj osnovi. Trenutno ima 35 dioničara – 11 domaćih i stranih pravnih osoba posjeduje 88,54 posto ukupnog kapitala, a ostali dioničari zajedno sudjeluju u kapitalu društva sa 11,46 posto. Trgovanje vrijednosnim papirima odvija se uz pomoć nekadašnjeg elektroničkog trgovinskog sustava Ljubljanske burze, koji se koristio i još se koristi na više tržišta u regiji (u prošlosti i u Hrvatskoj dok je tržište u Varaždinu funkcioniralo). Trenutno Makedonska burza ima 11 članova, od kojih je 6 banaka, a 5 su privatne brokerske kuće.. Nijedan član burze nije direktno povezan s nekim hrvatskim financijskim posrednikom, a imamo članova sa kapitalom iz Slovenije, Bugarske i Grčke.

Trgovanje na Makedonskoj burzi odvija se sa uvrštenim i neuvrštenim vrijednosnim papirima i trenutno postoje sljedeći tržišni segmenti i podsegmenti:

Službeno tržište
• Super tržište(1 tvrtka)
• Burzno tržište (26 tvrtke)
• Obvezno tržište (73 tvrtke)
• Tržište malih dioničkih društava (momentalno nema kotacije)
Redovito tržište
• Tržište dioničkih društava s posebnim obvezama izvještavanja (11 tvrtke)
• Slobodno tržište (teoretski sva ostala dionička društva u Makedoniji, odnosno momentalno po podacima našeg Registra 347 tvrtke).

Trenutno je sto društava uvršteno na službeno tržište burze. Važne specifičnosti makedonskog tržišta su određena normativna rješenja usmjerena prema koncentraciji trgovanja i uvrštenja na organiziranom i reguliranom tržištu. Između ostalog, trenutno postoji zakonska odredba za tzv. obvezno uvrštenje dioničkih društava koja ispunjavaju kriterije za uvrštenje na burzi. Ova se netipična tržišna mjera u našim uvjetima pokazala kao dobro rješenje, jer je značajno poboljšala transparentnost i objavljivanje cijenovno osjetljivih informacija sa strane dioničkih društava općenito, a istovremeno pridonijela uvrštenju poduzeća na javnom tržištu koje imaju dominantnu inozemnu vlasničku strukturu i koji ranije nisu namjeravali biti uvršteni na tržištu (ove kompanije su se pokazale vrlo privlačnim domaćim investitorima – to su nekoliko domaćih banaka u vlasništvu stranih bankarskih grupacija, bivši državni telekom, jedina rafinerija u zemlji itd.). Treba napomenuti da komparativno u regiji imamo najveći broj banaka koje kotiraju na burzi (ukupno osam banaka kotira na tržištu), od kojih je pet sastavni dio dioničkog indeksa MBI 10.

U nastavku, na temelju analize prve polovice 2020. godine, ističemo nekoliko glavnih akcenata trenutne statistike i momentalnih aktivnosti.

Ukupni burzovni promet po svim osnovama u prvoj polovici 2020 godine iznosio je oko 95 milijuna eura, što je povećanje za 57 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine (61 milijun eura). Ako analizirate zadnjih 5 godina, možete vidjeti da je ovo drugi najveći ukupni promet dionica nakon 2018. godine.

Istodobno, promet dionicama u BEST sustavu (naša kratica za slovenski BTS) u prvoj polovici 2020. godine kreće se oko 62 milijuna eura i veći je za 124 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Analize pokazuju da je taj promet u klasičnom trgovanju najveći u posljednjih 5 godina. Isti trend primjećen je i kod prosječnog dnevnog broja transakcija, koji u 2020. godini iznosi 120, dok prosječni dnevni promet u prvoj polovici 2020. godine iznosi oko 33 milijuna denara (nešto više od pola milijuna eura).

Od 122 dana trgovanja u prvoj polovici ove godine, 73 dana dnevni promet dionicama iznosio je preko 20 milijuna denara, dok je 5 dana bio preko 100 milijuna denara.

Usporedna regionalna analiza pokazuje da je promet dionica na Makedonskoj berzi u prvom polugodištu 2020. godine veći od burzi u Beogradu, Sofiji, Podgorici, Sarajevu i Banja Luci.

Performansa indeksa MBI10, koji mjeri opću razinu cijena 10 najlikvidnijih dionica na Makedonskoj burzi, zabilježila je značajan porast u posljednjih 5 godina, počevši od 2016. s kontinuiranim dvoznamenkastim godišnjim rastom (16,45 posto u 2016., 18 , 92 posto u 2017., 36,64 posto u 2018. i 34,01 posto u 2019.). Taj pozitivni trend indeksa MBI10, pod utjecajem razvoja događaja vezanih uz virus COVID-19 i zdravstvenu i ekonomsku krizu u tekućoj 2020. godini, promijenio se i njegova performansa do kraja šestog mjeseca je bila – 11,45 posto. U prvoj polovici 2020. godine općenito su se smanjili i svi regionalni burzovni indeksi, pri čemu je MBI10 sa znatno manjim padom u odnosu na posljednji trgovinski dan 2019. godine. Nakon izrazite korekcije cijena u ožujku (-22,47 posto), travanj je bio u znatnom plusu (+ 23,2 posto), a počevši od 6. svibnja do kraja semestra (sa isključkom dva dana trgovanja), oscilacija indeksa su bile izuzetno male (dnevna kretanja MBI10 bila su stalno u rasponu od + /-1 posto).


Iako je u prvoj polovici 2020. došlo do korekcije pada cijena dionica koje su elementi MBI10 indeksa, analiza kretanja pojedinih dionica trenutnog sastava indeksa u posljednjih 5 godina pokazuje da još postoji značajan porast njihovih tržišnih cijena.

Trgovinska aktivnost dioničkih društava na tržištu je s visokom koncentracijom, od ukupno 100 kotiranih društava u 2019. godini, njih 10 čini gotovo 87 posto prometa u BEST sustavu, dok je u prvih 6 mjeseci 2020 godine čak oko 93 posto. S druge strane, ovo je na razini koncentracije trgovanja na manjim EU burzama, gdje se prema mjesečnim podacima objavljenim na web stranici Europske federacije burzi (FESE) udjel prvih 5 najtrgovanijih dionica na manjim burzama kreće od 50 posto do čak 94 posto prometa.

Najtrgovanije u prvoj polovici 2020 godine bile su dionice Komercijalne banke sa ukupnim prometom po svim osnovama od 26,48 milijuna eura, a slijede dionice Alkaloida sa ukupnim prometom od oko 13,23 milijuna eura i dionice Makpetrola sa ukupnim prometom od oko 7,64 milijuna eura.

Ukupno 100 dioničkih društava koja su uvrštena na burzi u prvoj polovici 2020. godine putem SEINet-a (elektronički sustav izvještavanja dioničkih društava koja kotiraju na burzi) objavilo je 1246 informacija o skupštinama dioničara, odlukama uprave, financijskim izvještajima i drugim cjenovno osjetljivim informacijama.

U prvoj polovici 2020 godine objavljeni su financijski rezultati tvrtki koje kotiraju na burzi za prvo tromjesečje 2020. godine. Od 100 trgovačkih društava, 58 je ostvarilo dobit, 38 gubitak, dok 3 tvrtke nisu dostavile financijsko izvješće. Ukupna prikazana dobit u prvom tromjesečju 2020. smanjena je za oko 15 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Financijski izvještaji za poslovanje društava koja kotiraju na burzi za prvu polovicu 2020 godine, kada će se utjecaji uzrokovanih korona krizom moći vidjeti sveobuhvatnije, trebali bi biti objavljeni najkasnije do 31.08.2020. Naše glavne dionice, poput Alkaloida i Komercijalne banke, već su objavile polugodišnje rezultate i obje su ostvarile rast dobiti od 10 posto, što je dobar znak vezano za njihovo poslovanje u jeku krize prouzrokovane COVID-19. No, za konačnu ocjenu u ovom pogledu, morat ćemo pričekati na rezultate i drugih kompanija iz drugih industrija do kraja ovog mjeseca.

Od siječnja 2019. godine, osim tzv denacionalizacijskih obveznica, klasične kontinuirane državne obveznice uvrštene su i na Burzu. Na taj se način državne obveznice, koje se permanentno izdaju radi financiranja potreba države, kotiraju na reguliranom tržištu i postaju eligible za različite kategorije institucionalnih ulagača iz zemlje i inozemstva. Godišnji prinosi denacionalizacijskih obveznica kreću se od 2,22 posto do 3,33 posto, dok prinos državnih kontinuiranih obveznica kreće se od 2,30 posto do 3,89 posto. Promet ovim obveznicama do sada je bio skroman, ponajviše zato što su kupci na primarnom tržištu te instrumente obično držali do dospijeća. Za očekivati je da će ekonomske turbulencije uslijed korona krize izazvati novu dinamiku na ovom tržišnom segmentu.

U prvoj polovici 2020 godine, uz pomoć EBRD-a, započelo je i nekoliko novih strateških projekata za Makedonsku burzu.

Tijekom 2020 nastavljeni su zajednički projekti sa Zagrebačkom burzom u smjeru općeg obrazovanja za sheme kolektivnog financiranja makedonskih tvrtki i investitora i konkretnu promociju crowdfunding platforme Funderbeam, kao i aktivnosti suvlasnika i sudionika u regionalnoj platformi za preusmjeravanje naloga za trgovinu – SEE Link.

Povezano