POVIJEST ZAGREBAČKE BURZE IV. DIO: 2000. – 2009.

Zagrebačka burza nedavno je obilježila 30 g. svoje novije povijesti. Tim povodom o začecima i razvoju burze u Hrvatskoj piše Sanda Kuhtić Nalis.

Iz serijala “Povijest Zagrebačke burze”:

***

Prvo desetljeće rada Zagrebačke burze zaključeno je posljedicama bankarskih kriza, azijskom i ruskom, te općim usporavanjem globalnog gospodarstva.

Međutim, treći milenij donio je i novi zamah obilježen razvojem interneta i novih tehnologija te snažnim rastom osobne potrošnje i investicija, dok su teroristički napadi na SAD 11. rujna 2001. bili dodatni katalizator globalnih promjena u ekonomskom, socijalnom, kulturnom, političkom, vojnom i svakom drugom smislu.

U Hrvatskoj vrijeme je to novog gospodarskog uzleta, ali taj je rast mahom generiran priljevom inozemnog kapitala jer u to vrijeme u Hrvatskoj nije bilo dovoljno domaćeg kapitala.

„Banke su se strahovito zaduživale, rastao je inozemni dug i on je na kraju desetljeća premašio 100% BDP-a, a u desetljeće smo ušli ispod 50% BDP-a“, posvjedočila je u dokumentarnom filmu povodom 30 godina Burze makroekonomistica Zrinka Živković Matijević.

Značajan poticaj hrvatskom tržištu kapitala dali su sljedeći događaji u tom periodu: mirovinskom reformom 2002. godine uveden je trodijelni mirovinski sustav te stvoren pravni temelj za osnivanje mirovinskih fondova, koji su izuzetno pridonijeli likvidnosti tržišta i uzletu mnogih kompanija. Temelji za razvoj investicijskih fondova postavljeni su u prethodnom desetljeću, ali snažniji razvoj taj je dio financijske industrije doživio također od 2000-ih.

Važan novitet bio je koncept javnih dioničkih društava koja su po sili zakona nakon što su prošla razne oblike privatizacije i pretvorbe morala biti uvrštena na Burzu, u novostvorenu Kotaciju javnih dioničkih društava. Iako time nije postignuta razina transparentnosti koju je Burza priželjkivala, ipak je stvorena nužno potrebna kritična masa „robe“ na tržištu.

Uz to, Hrvatska je 2004. postala kandidat za pristupanje Europskoj uniji. No, proći će još gotovo čitavo desetljeće do statusa punopravne članice. Zagrebačka burza od samih je početaka svoje pravne akte usklađivala s europskom regulativom, što je – između ostaloga – omogućilo i uvrštenje GDR-ova Zagrebačke banke i Plive na Londonsku burzu sredinom 1990-ih. Zahvaljujući naporima da u regulatornom smislu uvijek budemo „korak ispred“, u trenutku pristupanja Hrvatske EU, Zagrebačka burza imala je već višegodišnje iskustvo s europskom regulativom.

Godine koje su slijedile za tržište kapitala bile su jedna bolja od druge: 2004. promet dionicama bio je veći za 75% u usporedbi sa 2003., CROBEX više od 20 puta rušio ranije rekorde, a na kraju godine za trećinu je viši nego na njenom početku, dok je tržišna kapitalizacija bila veća za 70%.

Godina 2005. bila je još bolja, s novim rastom prometa većim od 80% u odnosu na do tada najbolju 2004., da bi 2006. promet dionicama bio više nego udvostručen (+121,1%) u odnosu na 2005. i prešao deset milijardi kuna. Promet dionicama gotovo je dostigao ukupni promet dionicama u pet prethodnih godina.

U 2006. dva su velika događaja umnogome pridonijela rastu interesa za burzu: proces javnog preuzimanja PLIVE te uvrštenje INE (treća hrvatska dionica paralelno uvrštena u Londonu i Zagrebu). CROBEX je narastao 60,7%, tržišna kapitalizacija dionica udvostručena je u odnosu na godinu ranije, a uvrštenja je bilo više nego ikad.

Sve je to vodilo godini rekorda, 2007.: redoviti promet dionicama za 57% veći nego do tad najuspješnije 2006. godine, tržišna kapitalizacija narasla je 78%, a broj transakcija se udvostručio. Događa se čitava serija IPO-a, novih uvrštenja i uspješnih burzovnih priča, kao i uključivanje velikog broja malih investitora koji su proširili investicijsku bazu.

Središnji događaj te godine bilo je uvrštenje dionica Hrvatskog telekoma d.d., kada je otvoreno čak 245 000 novih računa investitora, odnosno toliko je građana Hrvatske prvi put u životu postalo dioničarima i ušlo u svijet tržišta kapitala. Bila je to najveća inicijalna javna ponuda u regiji, a u njoj je u konačnici ukupno sudjelovalo više od 356 000 građana.

Zagrebačka burza te je godine završila tri velika infrastrukturna projekta: preseljenje u nove prostore, pripajanje Varaždinske burze i uvođenje nove trgovinske platforme OMX X-stream, a iduće je godine i dokapitalizirana na 40 milijuna kuna.

Svjetska financijska kriza koja se 2007. zametnula u SAD-u nije zaobišla niti još uvijek fragilno hrvatsko gospodarstvo, koje je u nju među prvima ušlo, a među posljednjima izašlo.

Godine koje su uslijedile bile su teške za sve sudionike tržišta kapitala: 2008. promet je bio četvrtinu manji, a CROBEX 67% korigiran. Ukinuta je kotacija javnih dioničkih društava, u 2009. promet dionicama prepolovljen je u odnosu na godinu ranije, dok se CROBEX od najniže do najviše točke kretao u rasponu od gotovo 90%.

Međutim, i u tim teškim okolnostima postavljani su temelji za desetljeće koje će slijediti jačanjem kapaciteta Burze i samog tržišta: uspostavljena je MTP kotacija, pokrenuta online simulacija burzovnog trgovanja „Virtualna burza“, koju je do danas koristilo gotovo 25.000 pojedinaca te je dio programa brojnih srednjih škola ekonomskog smjera te srodnih fakulteta, implementiran je novi sustav za nadzor, a počele su i pripreme za osnivanje Akademije Zagrebačke burze.