POVIJEST ZAGREBAČKE BURZE III. DIO: Razvoj tehnologije

Zagrebačka burza nedavno je obilježila 30 g. svoje novije povijesti. Tim povodom o začecima i razvoju burze u Hrvatskoj piše Sanda Kuhtić Nalis.

Iz serijala “Povijest Zagrebačke burze”:

***

U dokumentarnom filmu o prvih 30 godina Zagrebačke burze, prvi direktor Burze Marinko Papuga prisjeća se kako je elektroničko trgovanje otpočetka bilo imperativ.

U samim počecima trgovalo se na velikim dražbama koje su organizirane u sjedištu Burze na Ksaveru i na kojima su svi brokeri bili fizički prisutni, uz korištenje programske podrške za dražbe razvijene na Burzi. Samim tijekom dražbe upravljao je voditelj dražbe, a isticanje ponuda i transakcija bilježilo se u računalo, kako bi se bitni podaci mogli prikazati na zaslonima razmještenim po dvorani, a u jednom trenutku moglo se trgovati samo jednim vrijednosnim papirom.

Kako bi pojednostavnila i pojeftinila trgovanje, u ožujku 1994. Burza uvodi svoj prvi elektronički distribuirani sustav trgovanja: TEST-1. Sustav je po prvi put omogućavao članovima Zagrebačke burze trgovanje izravno iz svojih ureda koristeći osobno računalo i modem. Članovi su mogli jednostavno doznati stanje ponude i potražnje na Burzi uspostavljajući vezu sa središnjim računalom u sjedištu Burze i prihvaćajući paket sa svim ponudama i transakcijama, spajajući se nekoliko puta tijekom dana. Trgovanje je organizirano oko koncepta knjige naloga (order driven), i po prvi put bilo je jednostavno trgovati bitno većim brojem vrijednosnih papira, i to istovremeno i svaki dan. Sustav je razvila Zagrebačka burza, a njegova je glavna prednost bila je dostupnost u vrijeme kada je komunikacijska infrastruktura u Hrvatskoj bila vrlo nerazvijena. Na kreiranju koncepta i razvoju radio isključivo domaći tim stručnjaka: pokojni prof. Dean Rosenzweig; Davorin Ruševljan, dugogodišnji Burzin voditelj Trgovine i tehnologije; mr. sc. Darko Perhoč, također višegodišnji stručnjak Burze za mreže i mrežne servise, te Davorin Meštrić, koji je radio na razvoju korisničkog sučelja.

Godine 1995. zahvaljujući podršci CARNET-a, prvog davatelja internetskih usluga u Hrvatskoj, Zagrebačka burza predstavlja svoje službene internetske stranice, na kojima su se mogli naći osnovni podaci o Burzi te redovita dnevna izvješća o trgovanju i kretanju cijena. U to vrijeme Zagrebačka burza bila je prva burza u Europi i jedna među prvima na svijetu s vlastitim službenim internetskim stranicama. Željko Kardum, dugogodišnji voditelj odnosa s javnošću Burze, prisjeća se kako je u to vrijeme Bečka burza imala internetske stranice koje nisu bile njezine već ju je uređivala skupina studenata s Bečkog sveučilišta, dok je Zagrebačka burza imala vlastite internetske stranice. U današnje digitalno doba teško je zamisliti kako je poslovanje izgledalo u tom analognom vremenu, međutim, valja se podsjetiti kako je američki predsjednik Clinton tek 1996. potpisao Telecommunications Act, kojim je Internet liberaliziran i učinjen široko dostupnim, što je bio snažan impuls razvoju globalnog digitalnog društva.

Kako bi udovoljila rastućem intenzitetu trgovanja, Burza u travnju 1997. uvodi svoj prvi elektronički sustav za trgovanje u realnom vremenu: TEST-1.5. Naizgled vrlo sličan sustavu TEST-1, sustav TEST-1.5 imao je jedno vrlo bitno poboljšanje: članovi Burze sada su imali neprekidnu vezu sa Zagrebačkom burzom, i sve nove ponude bile su im slane odmah i automatski. Kako bi se olakšao prijelaz s jednog sustava na drugi, sustav TEST-1.5 omogućavao je sudjelovanje u trgovanju i brokerima koji su koristili stariju inačicu sustava.

Krajem svibnja 1999. Burza uvodi treću generaciju svog elektroničkog trgovinskog sustava: MOST. Napuštajući staru programsku jezgru, MOST uvodi jednostavnije korisničko sučelje, ukida brojna ograničenja sustava TEST-1.5 i, možda najbitnije, uvodi automatsko sklapanje transakcija (automatic matching). Također, sustav MOST bio je izrađen tako da ga se moglo jednostavno prilagođavati novim potrebama i financijskim proizvodima te proširivati u budućnosti.

Želeći učiniti informacije o stanju knjige naloga što dostupnijim širem krugu investitora te tako još više povećati transparentnost trgovanja i svrstati ga uz bok najsuvremenijim tržišnim sustavima distribucije informacija, Zagrebačka burza uvodi u svibnju 2000. godine sustav MOSTich, koji omogućava praćenje trgovanja na Burzi u realnom vremenu preko interneta. Kako bi omogućila održavanje velikog broja dražbi za potrebe tadašnjeg Hrvatskog fonda za privatizaciju, početkom godine 2001. Burza uvodi mogućnost održavanja dražbi kroz sustav MOST. Kako više nije potrebna fizička prisutnost, već članovi mogu sudjelovati u javnim dražbama izravno iz svojih ureda, bitno su smanjeni troškovi, a omogućeno je i obavljanje većeg broja dražbi.

Godine 2007. došlo je do konsolidacije hrvatskog tržišta kapitala i pripajanja Varaždinske burze Zagrebačkoj. Novonastale okolnosti, koje su rezultirale velikim brojem uvrštenih vrijednosnih papira, kao i povećanim volumenom trgovanja, ali i prirodan razvoj tržišta kapitala, jačanje investicijske klime i velik interes svih sudionika tržišta za novim financijskim proizvodima ukazali su na potrebu implementiranja novog sustava koji će moći zadovoljiti potrebe mladog, ali brzo rastućeg hrvatskog tržišta te od 2007. godine Zagrebačka burza koristi trgovinske sustave razvijene od strane inozemnih profesionalnih pružatelja takvih usluga.

Sustavi na kojima se trgovina na Zagrebačkoj burzi odvijala do jeseni 2007. bili su i više nego zadovoljavajući za tadašnji stupanj razvoja hrvatskog tržišta kapitala, a osobito su bili značajni jer je punih gotovo 17 godina tržište vrlo uspješno funkcioniralo zahvaljujući naporima isključivo domaćih IT snaga.