Pet trendova digitalne transformacije bankarstva u 2020.

Buzzword digitalne transformacije, koji je poput bauka proteklih nekoliko godina kružio hrvatskim poslovnim medijima, a da vodeći ljudi tradicionalnih hrvatskih kompanija nisu trzali, bakćući se i dalje sada već zaboravljenim mjerama rezanja troškova rada, ipak nije zaobišao sve hrvatske sektore.

S pravom valja istaknuti bankarstvo, gdje su se banke tijekom protekle dvije godine nadmetale u razvoju novih mobilnih aplikacija za poslovanje s građanima. O novim trendovima u digitalnom bankarstvu piše vlasnik Signal Media, Josip Jagić.

Keks Pay Erste banke, koja je među prvima odlučila u svojem poslovanju primijeniti otvoreno bankarstvo, zahvaljujući ne tako davno uvedeno PS2D2 europskoj regulaciji neki je dan probio granicu od sto tisuća korisnika i više od 80 milijuna kuna transakcija. Uz Keks Pay, ususret novim tržišnim trendovima s novim programom vrijednosti OTPetica ide i OTP banka, a potkraj prošle godine je i PBZ predstavio svoju novu naprednu korisničku aplikaciju PBZ Mobile, da spomenemo samo neke.

Za čitatelje Burzinog briefa pripremili smo kratak pregled trendova koji će obilježiti daljnji nastavak digitalne transformacije bankarskog poslovanja s građanima u 2020. godini. Neki se tiču pristupa korisnicima, a neki dubljih, strateških promišljanja budućnosti tog biznisa.

1. Ekstremna personalizacija, odnosno bankarstvo po mjeri pojedinca
Neke banke su već počele korisničko iskustvo za građane prilagođavati njihovim stilovima života, vrijednostima, željama i dosad nezadovoljenim potrebama. Riječ je o tehnološkom iskoraku koji ide dalje od uobičajenog demografskog ciljanja po dobi, spolu i obrazovanju. Ta ekstremna personalizacija moguća je zahvaljujući digitalnim tehnologijama, golemim bazama podataka i naprednim alatima za analitiku. No, za tržišta poput hrvatskog, zasigurno će se veličina tržišta pokazati kao izazov, zbog činjenice da se kao prepreka takvim ulaganjima do sada pokazala sposobnost banaka da to korisničko iskustvo po mjeri pojedinca imenom i prezimenom i naplate.
Razvoj ekstremne personalizacije posebno će biti važan ukoliko se ima u vidu nedavno IDC istraživanje, prema kojem bi do 2025. godine i 45 posto radnika u Europi moglo biti samozaposleno i tražiti visoko personalizirana rješenja za svoje poslovanje.

2. Sveprisutnost digitalnih plaćanja
Kao u spirali, povećane mogućnosti tehnologija dostupnih potrošačima dalje povećavaju njihova očekivanja. Tako je na leđa banaka i fintech firmi pao teret razvoja internih inovacija, odnosno raspolaganja što većom količinom informacija koje će omogućiti da se iskustvo digitalnih plaćanja proširi u sve sfere svakodnevnog iskustva potrošača, zahvaljujući internetu stvari, daljnjoj proliferaciji POS uređaja, mobilnim novčanicima i blockchainu kao osnovi za druge tehnologije. Pametnim upravljanjem tim podacima, bankarske institucije imat će priliku naučiti još više o ponašanju potrošača i malih poduzetnika, što će im omogućiti da se još bolje pozicioniraju u pružanju boljeg korisničkog iskustva.

3. Predvidivo bankarstvo
Digitalna transformacija u mnogim industrijama dolazi ruku pod ruku s umjetnom inteligencijom, i bankarstvo tu nije iznimka. Zahvaljujući mogućnostima upravljanja velikim količinama podataka, banke će biti u mogućnosti izgraditi modele predvidivog ponašanja svojih korisnika. Umjesto reaktivno, banke će imati mogućnost predvidjeti navike u potrošnji i plaćanju svojih klijenata, što će im omogućiti da im ponude bolje iskustvo korištenja aplikacija i prošire spektar usluga koje im mogu ponuditi.

4. Ekspanzija otvorenog bankarstva
Otvoreno bankarstvo već je nekoliko godina stvarnost u kojoj se dio tradicionalnih bankarskih institucija ne snalazi najbolje, unatoč činjenici da prema nekim istraživanjima čak 40 posto banaka ima u planu razvoj novih digitalnih kapaciteta kroz suradnju s trećim stranama. Europa tu trenutno prednjači pred SAD-om, a čemu svjedočimo i u Hrvatskoj, baš kroz fenomen Keks Paya.

5. Donošenje odluka o digitalnoj budućnosti
Već bi ova godina mogla postati presudnom za neke bankarske organizacije, godina u kojoj će morati donijeti odluku o tome kakva će banka biti.
Povijesno su banke iznimno nesklone preuzimanju rizika, no brze promjene navika potrošača i novi alternativni izvori financiranja za poduzeća pred banke stavljaju izazov transformacije ili padanja u irelevantnost. Vrijeme je da si postave pitanje kuda i kako dalje? Bankarstvo koje nudi sve tradicionalne usluge, ali i kroz nove kanale, specijalizacija i segmentacija poslovanja, lansiranje čisto digitalnih spin-off banaka za građane, partnerstvo s fintech kompanijama? Riječ je o odlukama koje je teško donesti, ali je pitanje koliko ih je pametno odgađati.

Povezano