Odgovori bihevioralne ekonomije na COVID-19
Burzin brief prenosi članak HR Executive, koji pojašnjava kako načela bihevioralne ekonomije mogu poslodavcima pomoći u borbi s posljedicama korona virusa
Dok tvrtke vraćaju svoje radnike na radna mjesta u eri korona virusa, istovremeno se suočavaju s financijskim, operativnim i kadrovskim izazovima pokušavajući osigurati njihovu sigurnost, sigurnost njihovih obitelji, klijenata te čitave zajednice. Kako se ponovno otvaraju, tvrtke mijenjaju i svoju organizaciju, dopuštajući zaposlenima rad od kuće kako bi se izbjegao rizik širenja virusa. Cilj je očuvati živote, spriječiti gospodarski pad te izbjeći reputacijsku štetu.
Poslodavci koji koriste saznanja bihevioralne ekonomije kako bi vodili projekte, razvijali svoje politike i komunikaciju među zaposlenicima, imaju najveće šanse za ostvarivanje tih ciljeva. Efikasan odgovor na pandemiju mora imati u vidu temeljne postavke ljudskog mozga te se voditi sljedećim principima.
1. Mrzimo gubitke više nego što volimo dobitke (Odbojnost prema gubitku)
Psihološke studije pokazale su da ljudi generalno mrze gubitak dva puta više nego što vole dobitak. Poslodavci mogu umanjiti osjećaj gubitka neke od postojećih pogodnosti zaposlenika poput članarine u teretani, ako to kompenziraju nekom novom pogodnošću, poput fleksibilnog fonda koji bi služio za kupnju nekih lijepih novih tenisica. Zbog gubitka se ljudi mogu osjećati vrlo loše, ali je utoliko sprječavanje mogućeg gubitka snažan motivator. Dakle, tvrtke su uspješnije ako komunikacija sa zaposlenicima sadrži i pitanje gubitka, koje pak može spriječiti i neke negativne događaje, poput nereda i pobuna na radnom mjestu. Poslodavci koji su morali rezati plaće mogu usporediti taj čin s alternativom, odnosno otpuštanjem, što je naposljetku ipak gora opcija.
2. Volimo kratkoročne dobitke (Present bias)
Ljudi odlučno zanemaruju povlastice koje će im doći u budućnosti, što je uzrok manjkavom investiranju u mirovinske fondove i pretjerivanju u čokoladnim keksima koji neminovno donose višak kilograma u budućnosti. Poanta se nalazi u činjenici da je potrebno više pažnje skrenuti na trenutne povlastice, poput kliznog radnog vremena i povećanja plaća za zdravstvene radnike, nego na povlastice u budućnosti, kao što su uspjeh tvrtke i bonusi, posebice kada je riječ o komuniciranju novih projekata i politika u borbi s pandemijom.
3. Snažnije reagiramo na priče nego na statistike (Naracija)
Desetljetni napori u suzbijanju konzumacije duhana dokazali su da su statistike daleko slabiji motivator od upečatljivih priča. Tvrtke bi trebale poticati svoje radnike kroz priče o uspješnom radu drugih industrija i lokaliteta na suzbijanju rizika od korona virusa te ukazati na koji je način to moguće postići. Analize slučajeva drugih organizacija koje se ponovno otvaraju imat će snažniji utjecaj nego izvještaji lokalnih epidemioloških jedinica. To važi i za aktivnosti koje osnažuju boljitak, poput vježbanja i kvalitetne prehrane. Priče o kolegama koji su pronašli kreativne načine prakticiranja zdravih navika unatoč mjerama ograničenja u ovoj pandemiji mogu potaknuti promjene ponašanja. Uvjerljiva priča svaki put nadmašuje krute statistike.
4. Podcjenjujemo mogućnost da se i nama može dogoditi nešto loše (Pretjerana sklonost optimizmu)
Svi smo itekako svjesni činjenice da pušenje cigareta smanjuje očekivani životni vijek i povećava šanse za bolnom smrću, no ipak velik broj odraslih puši. Duhan izaziva veliku ovisnost, a mnogi pušači iracionalno vjeruju da baš njih neće dohvatiti negativne nuspojave pušenja. Sklonost pretjeranom optimizmu može nas stoga navesti na igranje na sreću, zato što precjenjujemo šanse za dobitak. Stoga je bolje izbjegavati stavljanje naglaska na veću vjerojatnost obolijevanja pojedinaca ukoliko se ne poštuje fizičko distanciranje, već je izglednije istaknuti rizik koji mogu predstavljati suradnicima ili njihovim voljenima. Ovo je u skladu s našim biološkim shvaćanjem uloge maski, koje distanciraju ostale više od samog pojedinca.
5. Društvene mreže su izrazito važne (Promoviranje ponašanja)
Znanstvenici su dokazali da su konzumiranje alkohola i pretilost imaju mnoge zajedničke stavke s društvenim mrežama. Neki su implicirali kako su društvene norme u životu tinejdžera formirane više pod utjecajem vlastitih prijatelja nego obitelji. Društvene mreže ostaju snažan mehanizam utjecaja na ponašanje zaposlenika, čak i kada zaposlenici rade od kuće. Angažiranje influencera unutar organizacije u svrhu promoviranja novih politika može biti učinkovitije od jedne obavijesti šefa kadrovske službe.
6. Imamo ograničenu mogućnost djelovanja u donošenju odluka (Arhitektura izbora)
Kad bismo morali donijeti svjesnu odluku pri svakom micanju mišića, nikad ne bismo ustali iz kreveta. Skloni smo prihvaćanju propisanih vrijednosti, bilo da se radi o brojčanom uspjehu ili konfiguraciji novog softvera. Tvrtke bi trebale modificirati svoje prostorije sukladno pravilima o pridržavanju socijalnog distanciranja. Umjesto da očekuju da će svaki zaposlenik sjesti na sigurnu udaljenost, tvrtke bi trebale ukloniti stolce i ugraditi rotirajuća vrata, te pravilno iskombinirati smjene rada svojih zaposlenika. Neke tvrtke poslužile su se i vidljivom signalizacijom u, primjerice, dizalima, kako bi se ograničila kapacitiranost i kako bi se podsjetilo ljude na sigurnu udaljenost.
7. Novac nije jedino što nas motivira (Intrinzična motivacija)
Ljudi nisu zaposleni i ne bave se raznim djelatnostima samo radi novca i sličnih pogodnosti, mnogi rade zato što vjeruju u ono što rade. Prekovremeni rad medicinskih sestara tijekom kojeg tješe umiruće pacijente nipošto nije sveden na plaćene dodatne sate, kao što ni odvjetnici za javne interese ne dobivaju ogromne bonuse. Poslodavci mogu naglasiti pozitivne društvene aspekte svojih programa borbe protiv korona virusa te istaknuti kako posljedice djelovanja zaposlenika mogu pomoći u riješavanju ove globalne krize.
Zaposlenici i tvrtke suočeni su s ozbiljnim izazovima u svojim naporima da nastave s poslovanjem i istovremeno reduciraju rizik prenošenja korona virusa na radnom mjestu i u zajednici. Ovih sedam opisanih principa bihevioralne ekonomije može povećati učinkovitost projekata i komunikaciju tvrtke. Što je još važnije, promišljeni i djelotvorni projekti, politike i načini komunikacije mogu pomoći spasiti živote.
Zagreb Stock Exchange
