Mirovinci imaju skoro 100 milijuna kuna za ulaganja u mala i srednja poduzeća preko ZSE
O planovima mirovinskih fondovima za ulaganja u mala i srednja poduzeća putem platformi Zagrebačke burze razgovarali smo s Dijanom Bojčetom Markojom, direktoricom Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava
Hrvatska gospodarska komora je u suradnji sa Zagrebačkom burzom, njezinom platformom Progress, Europskom bankom za obnovu i razvitak, HAMAG Bicrom, Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak i Udrugom društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava prošlog tjedna organizirala skup nazvan „Mreža za rast malog i srednjeg poduzetništva: Financiranje i savjetovanje“, na kojem su vodeće žene tih organizacija govorile o mogućnostima i planovima financiranja i kreditiranja razvoja malih i srednjih poduzeća.
Među novostima koje su čuli okupljeni poduzetnici, istaknula se, među ostalim, mogućnost da mirovinski fondovi dio mirovinske štednje ulože u mala i srednja poduzeća i startup tvrtke, zbog čega smo iskoristili priliku da više o tome čujemo od Dijane Bojčete Markoje, direktorice Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.
“Smatramo da je iznimno važno da mala i srednja poduzeća i startup tvrtke čuju za mirovinske fondove i da se osvijesti priča gdje mirovinski fondovi ulažu“, tumači na početku razgovora Bojčeta Markoja i dodaje kako je za UMFO je važno da ljudi percipiraju što stoji iza ulaganja mirovinskih fondova i koliko su ta ulaganja dobro promišljena, posebno zbog činjenice da su vremenski dugoročna. „Ostvarivanje dobrobiti za članove mirovinskih fondova prvi je cilj društava za upravljanje mirovinskim fondovima, a ti članovi smo svi mi građani“, kaže.
Danas su mala i srednja poduzeća nova imovinska klasa u koju mirovinski fondovi mogu ulagati, a do sada nisu, pojašnjava sugovornica Burzinog briefa. Ulaganja u mala i srednja poduzeća omogućena su posljednjim izmjenama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima. U prošlosti, riječ je uglavnom bila o ulaganjima u velike infrastrukturne projekte, no mala i srednja poduzeća i startupove ‘mirovinci’ su identificirali kao pokretače hrvatske ekonomije, kojima treba pomoći da u potpunosti ostvare svoje razvojne potencijale. Bojčeta Markoja objašnjava kako je tu riječ i o ispunjavanju specifične uloge mirovinskih fondova u hrvatskom gospodarstvu: „Važno je da ta poduzeća ne moraju tražiti ulagače izvan Hrvatske jer mi kao mirovinski fondovi imamo dužnost i prema hrvatskoj ekonomiji i građanima ulagati u hrvatske tvrtke. Nadamo se i vjerujemo da ćemo tako i potaknuti daljnji razvoj našeg gospodarstva“.
Mirovinski bi fondovi, zahvaljujući novim mogućnostima koje im je dao Zakon, u mala i srednja poduzeća, kao i u startup kompanije mogli uložiti gotovo sto milijuna kuna. Tako bi iz imovine mirovinskog fonda A mogli uložiti najviše 0,2 posto neto vrijednosti, odnosno 1,42 milijuna kuna, sok bi iz imovine mirovinskog fonda B mogli uložiti najviše 0,1 posto neto vrijednosti fonda, 97,9 milijuna kuna.
U skladu s prirodom i politikom ulaganja društava za upravljanje mirovinskim fondovima, jasno je kako tu neće biti prostora za improvizacije, već idu putem postojećih, uređenih sustava. „Naš je prijedlog da to budu ili Progress ili Funderbeam, obje platforme Zagrebačke burze. Poznato je kako mirovinski fondovi imaju stroga pravila ulaganja koja onemogućavaju previše riskantna ulaganja. Spomenute pak platforme imaju savjetnike za kompanije koje se odluče na taj oblik prikupljanja kapitala, koji ih vode kroz cijeli proces i pripremaju ih za razgovor s mirovinskim fondovima“, zaključuje Bojčeta Markoja.

Zagreb Stock Exchange