ESG – valuta budućnosti

Piše: Morana Plejić, voditeljica Progress tržišta

——–

Ove godine bilo je mnogo dobrih predavanja u sklopu konferencije “Izazov promjene”, što ju svake godine u listopadu tradicionalno organiziraju Zagrebačka burza i Udruga mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava.

No,  jedna tema se provlačila kroz sva predavanja i razgovore na marginama ovog događaja i o njoj će se sigurno još intenzivnije razgovarati u godinama koje dolaze. Održivost kompanija i zahtjevi financijske industrije tema su svih tema. Međutim, prvo definirajmo pojam „održivosti poslovanja“ jer čini nam se da smo se pomalo “izgubili u prijevodu”.

Održivost poslovanja u javnosti se percipira gotovo isključivo kao uloga poslovnog subjekta u zaštiti okoliša. U tome smislu puno bolji izraz bio bi: briga o održivosti planete. To bi bio bolji termin za implementaciju mjera vezanih za Co2, emisijske jedinice, cirkularno gospodarenje otpadom i prelazak na nove materijale u zamjenu za plastiku. No, briga o okolišu ne čini nas održivom kompanijom. Briga o okolišu i ljudima naš je primarni i najvažniji zadatak, no nažalost ne garantira i dugovječnost kompanije.

Najbolja definicija „održivosti poslovanja“ bila bi zapravo: strategija dugoročnog opstanka i nečinjenje daljnje štete naspram prirode i društva.

Želimo li našu kompaniju zaistav nazvati „održivom“, ključni su ovi faktori:

• Dugoročno osigurani resursi: financijskih sredstava i radna snaga
• Zaštita prirode i sigurna budućnost novim generacijama zaposlenika, klijenata i kupaca
• Izbor nekoliko izvora sirovina, materijala i načina financiranja
• Povezivanje i poticanje lokalne i globalne zajednice
• Diverzifikacija kupaca ili klijenata za slučaj krize
• Percepcija novih generacija i trendova i sposobnost prilagodbe
• Može li život naše kompanije nastaviti i kada nas više ne bude?
• Kako će naša kompanija izgledati u budućnosti?

Dio je mog posla i da svakodnevno razgovaram s poduzetnicima te se često dotičemo i teme ESG zahtjeva i izvještavanja. U početku je postojao određeni otpor, no uvijek dođemo do zajedničkog zaključka: – U povijesti su opstali prilagodljivi, a ne nužno i najveći.

Nove generacije više ne pristaju na kompromis. Generacije 90-tih sada su već odrasli ljudi, svoju ulogu zaposlenika vide i kroz aktivno oblikovanje nove kulture odnosa unutar organizacije, ali i kroz gradnju osvještenih odnosa s lokalnom zajednicom. Većina njih sada su već uspješni poslovni ljudi i investitori. Velika razlika u odnosu na generacije investitora prošlog stoljeća jest to što uz financijske rezultate traže i dodanu vrijednost u vidu pojačanog altruizma.

Kompanija budućnosti je ona koja će imati viziju kako doprinjeti boljoj verziji svijeta, ali i ona koja će imati i volje i mehanizme da svoj napredak mjeri i iskreno komunicira sa širom javnosti. Svijet je na velikoj prekretnici i osvjestimo li da je promjena i dobra i nužna, ESG ciljevi će sigurno biti valuta kojom ćemo moći trgovati u budućnosti.

Europska Komisija je usprkos brojnim prigovorima popustila jedino u rokovima. Tako će poduzetnici koji su već obveznici nefinancijskog izvještavanja, svoja prva ESG izvješća predavati za financijsku godinu 2024. Oko rokova za male i srednje poduzetnike još se pregovara, no veliki su izgledi da će se mali i srednji poduzetnici koji se financiraju na tržištu kapitala morati izvještavati već za 2026. godinu.

https://think.ing.com/articles/bank-sector-outlook-2023-taxonomy-disclosure/

Razumljiva je njihova opravdana briga kako će i na koji način ispuniti novu obvezu i u pogledu postavljanja mjerljivih ciljeva (KPI-eva), ali i u pogledu izvještavanja.

Ipak, realno gledano, razloga za brigu nema. Većina kompanija koje će zahvatiti obveza ESG izvještavanja za 2024. ionako već prilaže svoje nefinancijske izvještaje u sklopu godišnjeg financijskog izvješća.

Kompanije uvrštene na Zagrebačku burzu uglavnom su već razvile strategiju održivosti, imaju uspostavljeno korporativno upravljanje i razvijene odnose s investitorima. Njihov najvažniji zadatak bit će da gomile tekstova vezanih za okolišna, društvena i upravljačka pitanja pretvore u mjerljive ciljeve, odnosno indexe, postotke ili brojeve, pronađu najbolji način da ih pretvore u izvješća na jednak način kako to rade s financijskim izvještajima i nastave ih komunicirati prema zainteresiranoj javnosti. Prelaskom na novi način izvještavanja, ali i praćenja ciljeva, profitirati će svi: od zaposlenika, preko klijenata, do kupaca i investitora.

Zaposlenici će razumjeti koja je strategija kompanije s tim u vezi, ali i ciljevi njihovog poslodavca u smislu ljudskih resursa, nediskriminacije, prava i zaštite radnika i – što je najvažnije – moći će pratiti napredak svog poslodavca iz godine u godinu.

Sudionici u opskrbnom lancu poput kupaca ili dobavljača vrlo će lako doći do podataka o održivosti vašeg poslovanja, ali i rezultatima u razvoju lokalne zajednice. Ima li kupac ili dobavljač zahtjeve u pogledu ESG-a, primjerice vaša ulaganja u zelenu energiju ili zapošljavanje ranjivih skupina, vrlo lako će doći do podataka o ciljevima kompanije i njihovom ostvarenju.

Do sada su velike kompanije ulagale značajna sredstva u marketing i promociju održivog poslovanja, i iako su mnoge male kompanije imale značajno bolje rezultate i u zaštiti okoliša ili brige oko zaposlenika, pljesak javnosti izostao je iz jednostavne činjenice da si nisu mogli priuštiti medijsku kampanju koja je pratila izvješća o održivosti.

No, ESG izvještavanje  to će promjeniti. Ako  će od 2026. doista postojati Europska centralna baza podataka (ESAP) u kojoj će se objavljivati financijski i nefinancijski rezultati europskim kompanija, oni savjesni i odgovorni bit će nagrađeni. Uspjeh u provođenju ESG ciljeva i strategija mjeriti će se indeksima na način na koji sada iščitavamo financijske izvještaje.

Neovisno o veličini ili djelatnosti kompanije, najbolji će biti prepoznati po dobrim rezultatima, a ne po veličini medijskog prostora, a to je odlična vijest za sve uključene strane i sve dionike tog procesa.