E-platforme: put u demokratizaciju trgovanja?
Usponom novih trgovinskih platformi, na burze su došli mlađi investitori koji bi svoje prve dionice kupili možda i desetljeće kasnije, ali kritičari upozoravaju kako one potiču i ovisnost sličnu onoj o videoigrama
Prezadovoljan – najčešće ćete čuti od korisnika internetskih platformi za trgovanje dionicama poput eTora ili Robinhooda kada ih pitate o iskustvu korištenja. A kako i ne bi: vrlo niske brokerske naknade, često i besplatno trgovanje, lako i intuitivno korištenje, zabavno sučelje – samo su neki od aduta koji su fintechi donijeli u svijet trgovanja dionicama. I toliko ga potresli da su u Americi tradicionalni brokeraji morali iz temelja izmijeniti svoju politiku naknada klijentima. Kako su te aplikacije najprije prigrlili mlađi korisnici, takozvani milenijalci i generacija Z, analitičari već procjenjuju da su zahvaljujući tome na burzu došli klijenti koje tržište nije očekivalo još barem 10 godina. Omasovljenje ulaganja u dionice, opcije ili investicijske fondove čijim se udjelima trguje na burzi (ETF) dio je ideje „demokratizacije financija“ koju te platforme marketinški pronose.
Suština ideje jest da prosječna osoba s relativno malim početnim ulogom može ući u burzovnu arenu zajedno s prekaljenim profesionalcima i dobiti svoj mali dio burzovnog kolača. Jesu li internetske platforme uspjele u toj demokratizaciji ili su tek doprinijele znanstvenim tezama kako većina malih ulagača koji se okušaju u špekulativnom trgovanju u pravilu ostane kratkih rukava pokušat će odgovoriti ovaj tekst. Najotvoreniji uvid u svijet aplikacija za kupnju dionica pružio je američki Robinhood koji je krajem srpnja uvrstio dionice na Nasdaqu dosegnuvši tržišnu kapitalizaciju u početnoj ponudi dionica od 29 milijardi dolara. Zahvaljujući zanimanju vojske malih ulagača – ohrabrenih i pozitivnim komentarima megazvijezde američke burze, fond menadžerice Cathie Wood – vrijednost Robinhooda već je početkom kolovoza skočila na 65 milijardi dolara. No, krajem kolovoza kretala se oko 41 milijarde dolara, prema podacima Bloomberga.
Robinhood je osnovan 2013. godine, a iza njega stoje mladi učitelj Baiju Bhatt i njegov poslovni partner Vlad Tenev. Do kraja 2020. Robinhood je prikupio 13 milijuna korisnika, a dodatnih šest milijuna samo u prva dva ovogodišnja mjeseca. Valja istaknuti i kako prosječni Robinhoodov korisnik na tržište ne ulazi s velikim novcem. Prosječni iznos na brokerskom računu iznosi svega 3500 dolara. Za usporedbu, klijent tradicionalnih američkih brokeraja, poput E-Tradea, ima 100.000 dolara, a Charlesa Schwaba 240.000 dolara. Koncept aplikacije temelji se na poticanju korisnika na njezino što češće korištenje. Tako proces registracije traje manje od pet minuta, a potom novopečeni korisnik dobiva na poklon neku dionicu. Zaigravši na kartu čiste ljudske znatiželje, Robinhood odmah daje korisniku razlog za često navraćanje na aplikaciju kako bi se informirao o kretanju vrijednosti poklonjene dionice. Osim toga, svaka kupnja dionica popraćena je animacijom eksplozije konfeta.
Jedan je od to argumenata Robinhoodovih kritičara koji smatraju da je aplikacija jednu tako ozbiljnu stvar kao što je ulaganje novca u dionice predstavila kao videoigru kojoj je cilj u svakoj transakciji korisniku donijeti udar adrenalina. Naime, „staromodni“ koncept investiranja na burzi zahtijeva podrobnu analizu prilikom odabira dionice koju se potom drži duže vrijeme, barem nekoliko godina. Sve je to u suprotnosti s impulzivnom kupnjom i prodajom koju omogućuju aplikacije. Na to se osvrnuo i Charlie Munger, poslovni partner legendarnog investitora Warrena Buffetta. „Stvarno je glupo imati kulturu koja ohrabruje kockanje s dionicama kod ljudi koji imaju kladioničarski mentalni sklop“, kazao je Munger. Da se ne radi o bezazlenoj stvari govori i podatak da financijski regulator države Massachusetts razmatra zabranu korištenja trgovinske platforme tvrdeći kako platforma koja djeluje kao videoigra potiče klijente na preuzimanje pretjeranog rizika.
Međutim, analiza koju je proveo profesor financija Ivo Welch sa sveučilišta UCLA pokazuje da Robinhoodovi klijenti ipak nisu opsesivni kockari ili „ovce za šišanje“ vukova s Wall Streeta. Istraživanje ponašanja nekoliko tisuća Robinhoodovih klijenata tijekom „medvjeđeg tržišta“ u ožujku prošle godine kao i u prethodne tri godine ukazuje na poteze koje bi povukli i iskusni ulagači. Primjerice, istraživanje je pokazalo kako većina njih ne paničari kada tržište pada, već kupuje dionice i tako postavlja temelj za ostvarivanje dobiti u „bikovskom tržištu“. Takva strategija i dugoročno je donijela dobre prinose. Između 2018. i 2020. korisnici su ukupno ostvarili dvoznamenkaste prinose, pokazalo je Welchovo istraživanje. Hoće li ih sreća i dalje pratiti, pokazat će vrijeme.
Zagreb Stock Exchange
