Dionice kao zaštita od inflacije? Povijesni podaci kažu da.
U ovotjednom izdanju Burzovnog briefa, naš je autorski tim pripremio kratki pregled zanimljivih dugoročnih pokazatelja u prilog ulaganju u dionice kao dobroj zaštiti od inflacije
Čuvena poslovica kaže da se u životu dvije stvari ne mogu izbjeći – porez i smrt. No, ekonomisti ovoj izreci dodaju i još jednu komponentu: inflaciju. Više od 10 godina stopa inflacije u razvijenim gospodarstvima ponašala se poput tvrdoglavog magarca ne pokazujući nikakve naznake pomaka prema razini od dva posto, koliko su (do sada) željele središnje banke SAD-a, eurozone ili Japana. I to unatoč bilijunima dolara, eura i jena ubrizganih u financijski sustav. No, “magarac” se sada odlučio pomaknuti, a neki kažu i da se počinje čak otimati kontroli, na krilima rasta potražnje, bilijunima dolara novih fiskalnih i monetarnih poticaja, ali i poremećenih opskrbnih lanaca „zahvaljujući“ pandemiji.
Najnoviji podatak o inflaciji u Americi ekonomiste nije ostavio ravnodušnima, iako upozoravaju da su brojke nezabilježene u posljednjih 13 godina odraz niske poredbene razine u 2020. Indeks potrošačkih cijena CPI porastao je u lipnju za 0,9 posto u odnosu na svibanj, najsnažnije od lipnja 2008. godine. K tome, na godišnjoj razini cijene su porasle 5,4 posto što je najviše od kolovoza 2008. godine. Međutim, inflacija u SAD-u ubrzava i na mjesečnoj i godišnjoj razini. U svibnju je u odnosu na prethodni mjesec iznosila 0,6 posto, a na godišnjoj razini 5 posto. Stoga se postavlja pitanje kako u tim okolnostima zaštititi vrijednost kapitala? Mogu li tu zaštitu pružiti dionice? Povijesne statistike kažu da mogu.
Teorija kazuje da je rast cijena dionica u prošlosti uvijek nadmašivao stopu inflacije. Primjerice, 100 dolara uloženih 1970. u američki dionički indeks S&P 500 (uz pretpostavku ponovno uloženih svih dividendi) početkom ove godine vrijedilo bi 17.911 dolara, odnosno 17.812 posto više. Drugim riječima, godišnji prinos u proteklih 50 godina iznosio je nešto manje od 11 posto. Prilagođeno za inflaciju, nominalnih 17.911 dolara vrijedi oko 2460 dolara prema vrijednosti američke valute iz 70-ih godina, što daje realni prinos od 2460 posto. Recentniji primjer kako dionice štite od inflacije pruža Argentina i tamošnje tržište kapitala.
Južnoamerička država bremenita je brojnim ekonomskim problemima, a jedan od većih visoka je stopa inflacije. No, MERVAL, dionički indeks burze u Buenos Airesu, posljednjih nekoliko godina u vrhu je globalne ljestvice po rastu. Podatak objavljen u lipnju pokazao je kako argentinska središnja banka očekuje da će stopa inflacije ove godine iznositi preko 48 posto. No, MERVAL u posljednjih godinu dana bilježi rast od 42 posto, a tijekom 2021. ojačao je 25 posto, prema podacima Bloomberga.
Financijski stručnjaci kažu kako u teorijskoj pretpostavci da dionice štite kapital od inflacije ima jedan „ali“. A to je da cijene dionica počinju rasti s vremenskim odmakom od trenutka pojave inflacije. Razlog leži u činjenici da poduzeća kasnije počinju prilagođavati cijene, odnosno viši trošak proizvodnje prebacivati na krajnjeg potrošača, pa time i kasnije dolazi do rasta prihoda.
U tom kontekstu, pojava inflacije loša je vijest za dionice, barem kratkoročno. A još je lošija u današnjim okolnostima (pre)skupih dionica na najvećim svjetskim burzama. Kako se može čuti od burzovnih analitičara, današnja vrednovanja dionica prilagođena su niskim kamatnim stopama. U slučaju rasta kamatnih stopa – a to je jedna od očekivanih posljedica rasta inflacije – prenapregnuta vrednovanja pokazala bi se u „punom sjaju“ i postala okidač za rasprodaju. Drugim riječima, kratkoročno će pojava inflacije nesumnjivo donijeti primjetnu nervozu na svjetska tržišta dionica, što se uostalom već i događa. Međutim, u srednjem i dugom roku dionički štit opet trebao biti dovoljno snažan u očuvanju vrijednosti kapitala.
Zagreb Stock Exchange
