Burza kao “izlaz”
Piše: Morana Plejić, voditeljica Progress tržišta
Ovogodišnja konferencija „Izazov promjene“ obradit će razne teme vezane uz tržište kapitala, a za sve male i srednje poduzetnike, ali i one veće, najvažniji panel bit će zasigurno onaj o alternativnim investicijama.
Nakon dvije godine testa izdržljivosti pokazalo se da kriza nije niti najmanje utjecala na jednu skupinu poduzetnika, štoviše, neki zadovoljno trljaju ruke oduševljeni rezultatima. Pritom ne govorimo o specifičnom sektoru poput IT-a ili farmaceutike već o onim vlasnicima koji su mudro procijenili vlastite snage i potencijal poduzeća, i na vrhuncu poslovanja otpustili dio vlasništva. U Hrvatskoj se zadnjih 10-tak godina razvija scena fondova rizičnog kapitala čija je uloga upravo da tvrtku od perspektivnog start-upa dovedu do preuzimanja, odnosno prodaje, ili u idealnom slučaju burze.
Prošlo je gotovo 15-tak godina od čuvenih FGS-ova, i pogledamo li unazad, vidjet ćemo da se mnogo toga promijenilo i da je tržište učilo i – što je najvažnije – naučilo.
Poduzetnici sve češće uviđaju da je širenje na nova tržišta ili neki ozbiljniji rast nemoguć bez privatnog kapitala. Kamate su zadnjih godina bile na povijesno niskim razinama i zaduživanje je bilo gotovo „besplatno“. No, budimo realni, svi ti krediti u najboljem su slučaju pokrivali ili organski rast ili širenje poslovanja unutar realnih gabarita. Ako ste kao poduzetnik imali malo veće ambicije, poput akvizicija ili većih investicija, ulazak privatnog kapitala bio je neizbježan. Tu, naravno, ne smijemo zaboraviti niti generaciju poduzetnika u najboljim godinama, koji su u 20-30 godina poslovanja stvorili ozbiljne tvrtke, svjesni da im sada treba strateški investitor. Upravo u tim ključnim trenucima na hrvatskoj su se sceni ponovno pojavili Fondovi rizičnog kapitala spremni za ulazak u vlasničku, ali i menadžersku fotelju. Kao što smo imali prilike vidjeti na Bestinvest.hr 2021. nije bila krizna za one koji su razmišljali strateški. Da nije bilo društva za upravljanje koja su odlično obavila svoj dio posla, vjerojatno nikada ne bismo znali koji potencijal za ulaganje ima naša zdravstvena industrija, zatim da naši kreativci iz Muzeja iluzija imaju ozbiljan globalni potencijal, i da Japance nije spriječila niti pandemija da ulože u malo poznatu tvornicu staklene ambalaže iz Sesveta i zajedno sa društvom za upravljanje osvoje nagradu za „Izlazak iz investicije „Exit
“ 2021 godine“.
Ono što bi nas na javnim tržištima kapitala veselilo jest taj jedan mali dodatni korak, još jedan „milestone“; da se zakorači i na javno tržište kapitala.
Vlasnici hrvatskih tvrtki zadnjih 10-tak godina uviđaju prednosti privatnih investitora i nove generacije poduzetnika uspješno primjenjuju „zapadni“ model u kojem je investitor, pogotovo strateški, poželjan i dobrodošao. Ukoliko ta strategija uključuje i pripremu za IPO, još bolje. Strah od transparentnosti i odnosa s investitorima kod poduzetnika nove generacije ne postoji. Burzu doživljavaju kao logičan nastavak ulaganja Fondova rizičnog kapitala, prate inozemna tržišta, i svjesni su činjenice da je model „from-zero-to-hero“ mogući jedino uz pametno širenje poslovanja i balansirano financiranje rasta. Takav način razmišljanja sigurno će ih odvesti u ispravnom pravcu kojim već dugo koračaju zapadne tvrtke.
U 2021. izlasci iz vlasništva putem javnih ponuda dionica na burzama značajno su porasli u odnosu na prethodne godine. No, ubrzo je slijedila i korekcija, i to u prvom kvartalu 2022. Manji broj javnih ponuda vrlo vjerojatno je povezan sa taktičkom odlukom da se tržište malo oporavi i tvrtkama porastu procjene.
Pozitivan pokazatelj je da su tijekom razdoblja 2019. – 2021. izlasci iz vlasništva putem IPO-a ponudili značajniju premiju za PE Fondove od drugih strategija, i ukoliko trend nastavi u tom tonu, lako je moguće da bi se i na našem tržištu uskoro mogla ponuditi neka nova dionica kao rezultat ekspanzije rada Fondova rizičnog kapitala.
Da se od javnih tržišta kapitala i Burzi očekuje mnogo u vremenima koja slijede, pokazalo se i u slučaju Volkswagenove odluke da pusti dionice Porschea na Frankfurtsku Burzu. Inicijalna javna ponuda (IPO) Porscheovih dionica bila je među u najvećima u njemačkoj povijesti i iako su investitori iz Katara mogli investirati direktno, odluka je ipak pala na javnu ponudu. Dakle investitora ima, samo treba ponuditi dobar paket.
U Hrvatskoj, veliki doprinos percepciji Burze dala je i tvrtka SPAN d.d koja je zasigurno imala na stolu brojne ponude za akviziciju tvrtke, no oni su se odlučili za javno prikupljanje kapitala, i nisu pogriješili. U trenutku izlaska na Burzu, tržište je bilo željno dobrih ulaganja pogotovo u domaću tehnološku kompaniju. Nezapamćeni interes malih i velikih investitora ukazao je da je potražnja postoji, samo treba ponuditi dobar proizvod i tržište će samo odraditi svoj dio posla. Što to znači za zaključak na temu „exita putem burze“? To znači da izlaz postoji, ali treba odabrati strategiju i vlasnika spremnog na avanturu.
Fondovi imaju sve više kapitala za ulaganje, no definitivno će im trebati još jedna varijanta za izlaz. Za one napredne, Burza nudi uređeno tržište, dok Progress tržište ima minimalne zahtjeve u vidu objave financijskih informacija (primjerice, nije potreban prospekt), i može biti izvrstan početak za ulazak kompanije na tržište kapitala.
Zagreb Stock Exchange
