BREXIT: najveći trošak za samu Veliku Britaniju


Foto: Free Stock Images

Glavni ekonomist OTP Banke Zdeslav Šantić tumači posljedice brexita za UK i EU, kao i rizike za Hrvatsku

 

Proces izlaska Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske iz EU i dalje krasi mnogo nepoznanica, unatoč činjenici da je do datuma izlaska preostalo manje od tri mjeseca. Naime, pregovori s institucijama EU te pripreme za istupanje doveli su do povećane političke nestabilnosti, koja ugrožava opstanak vlade premijerke Therese May, te postoji mala mogućnost da rezultira i prijevremenim parlamentarnim izborima. No, čak i u slučaju pobjede laburista na izborima, njihov lider Jeremy Corbyn izgledno bi nastavio s procesom izlaska iz EU, unatoč protivljenju većeg dijela članstva.

Uz probleme s tzv. backstop mehanizmom koji regulira pitanje sjevernoirske granice i carina, ponovno se aktualizira i pitanje budućnosti Škotske u Ujedinjenom kraljevstvu. Prema trenutnom prijedlogu dogovora, nakon istupanja iz EU krajem ožujka započinje tranzicijsko razdoblje koje traje do kraja 2020. koje će se vjerojatno i produžiti. Tijekom prelaznog razdoblja, Ujedinjeno kraljevstvo zadržava određene financijske obaveze prema EU (10 do 15 milijardi funti po godini) te ne smije ograničavati slobodno kretanje građana EU. Također, za vrijeme trajanja tranzicijskog razdoblja bit će potrebno dogovoriti trajni trgovinski sporazum između UK i EU, pa samim tim je i izgledno produženje tranzicijskog perioda i to kroz prvu polovicu idućeg desetljeća.

Britanski BDP već pati zbog skorog izlaska iz Unije

Stoga, bit će potrebno još čekati najmanje nekoliko godina da se brexit ostvari u potpunosti. Činjenica je da će EU bez Ujedinjenog kraljevstva imati manji politički i gospodarski utjecaj na globalnoj razini. Ipak, izraženiji negativan gospodarski utjecaj moguće je očekivati u UK, nego li u na razini EU. No, i za UK te EU je puno povoljniji scenarij da uvjeti “rastave”budu prijateljski i dogovoreni obostrano. Štoviše, od referenduma 2016. godine gospodarstvo UK bilježi ekonomske posljedice, koje su najvidljivije kroz usporavanje gospodarske aktivnosti, padom potražnje na tržištu nekretnina, dvoznamenkastim slabljenjem vrijednosti funte te posljedično ubrzavanje rasta cijena. Također, zbog neizvjesnosti glede budućeg statusa UK, financijska industrija nalazi se pred značajnim promjenama. Mnoge međunarodne financijske institucije su u tijeku ili planiraju prebacivanje dijela svojih aktivnosti iz Londona u druge gradove EU (najčešće Frankfurt i Pariz), što će dodatno oslabiti gospodarstvo UK te perspektive rasta. U pesimističnom scenariju, u kojem bi izostao dogovor, za očekivati je da bi ipak najviše pogođene članice EU mogle biti Irska (zbog povezanosti gospodarstva s UK), ali i najveća gospodarstva EU poput Njemačke, Francuske i Italije zbog značajne razine izvoza.

Najznačajniji rizik za EU je bio da se inicijativa BREXIT-a proširi i na druge članice, što bi moglo ugroziti cjelokupnu ideju europskih integracija. Unatoč rastu populizma u Europi, za sada se navedeni rizik nije materijalizirao. Možda najvažnija ekonomska posljedica BREXIT-a za EU leži u činjenici da će se nakon završetka prijelaznog razdoblja, kada prestanu financijske obveze UK prema EU, proračun EU morati smanjiti i/ili povećati financijske obveze drugih članica.

Manje britanskih turista u RH

Ipak, BREXIT otvara i mogućnost za snažniju integraciju preostalih članica EU,  pogotovo u segmentu daljnjeg širenja eurozone te fiskalne harmonizacije, što bi moglo ojačati EU u budućnosti. Obzirom na skromne razine robnog izvoza RH u UK, koji prema podacima za 2017. godinu čini tek oko 1,5 posto ukupnog izvoza, vidljiviji utjecaj na domaće gospodarstvo možemo očekivati u segmentu uslužnih djelatnosti, posebice u turizmu. Naime, ukoliko se intenziviraju pritisci na slabljenje funte, mogu se očekivati skromniji dolasci te potrošnja turista iz UK. Također, manji proračun EU nakon završetka prijelaznog razdoblja će značiti i manji maksimalan iznos dostupan Hrvatskoj iz EU fondova.

Nažalost, Hrvatska je propustila priliku da iskoristi mogućnost koja se otvorila selidbom institucija EU iz Londona u druge države EU.

Za domaće gospodarstvo trenutno puno veći vanjski rizik predstavlja situacija u Italiji, zbog značajnije gospodarske povezanosti te značaja talijanskih institucija u domaćem financijskom sustavu. Također, ukoliko problemi u Italiji eskaliraju, postoji velika mogućnost da će se međunarodna potpora proširenju eurozone istopiti, što bi uvelike otežalo naš put prema prihvaćanju jedinstvene europske valute, ali i naštetilo gospodarskom rastu cijele EU.

glavni ekonomist OTP banke

Povezano